Linta: Hrvatska negira zločine nad Srbima u Vukovaru da bi sačuvala lažni mit o Domovinskom ratu

U Vukovaru je od maja do novembra 1991. ubijano srpsko stanovništvo, a samo u poslednjih 18 dana borbi masakrirana su 52 civila, među kojima i žene i deca, ističe predsednik Saveza Srba iz regiona

Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je izjavio da Srbija mora da pokrene pitanje procesuiranja zločina nad srpskim civilima u Vukovaru za koje niko nije odgovarao, da zatraži dokumentaciju o ubijenim i nestalim Srbima, kao i da insistira da se u Vukovaru podigne spomenik sa imenima srpskih žrtava.

"Ubijeno je više od 200 srpskih civila do njegovog oslobođenja pre 35 godina tj. 18. novembra 1991. godine", naveo je Linta.

On je u saopštenju Saveza Srba iz regiona dodao da su hrvatske paravojne formacije posle 3. maja 1991. godine okupirale Vukovar i započele organizovan obračun sa srpskim narodom.

Naveo je i da je odluku da se započne rat u Vukovaru doneo režim Franje Tuđmana s ciljem etničkog čišćenja srpskog naroda.

"Hrvatske paravojne formacije na čelu sa Tomislavom Merčepom započele su obračun sa Srbima u Vukovaru početkom 1991. godine kada je počelo miniranje srpskih lokala i kioska 'Borbe'. Pripadnici hrvatskih paravojnih snaga su 20. avgusta 1991. opkolili kasarnu JNA 'Đuro Đaković' i držali je pod potpunom blokadom. Postavili su barikade i prekinuli dovod struje, vode i snabdevanje hranom. Na vojnike i oficire JNA u krugu kasarne otvarana je snajperska i pešadijska vatra", istakao je Linta.

On je takođe podsetio da u Hrvatske paravojne snage 25. avgusta izvele žestok oružani napad na samu kasarnu i kolonu vojnih vozila, nakon čega je JNA pokrenula akciju deblokade, ali u tome nije uspela.

"Kasarna je ostala u potpunom okruženju sve do 20. septembra kada je obruč oko kasarne bio probijen uz pomoć drugih jedinica JNA. Nijedna ozbiljna država i nijedna regularna vojska ne bi mirno posmatrale kako naoružane paravojne formacije blokiraju njene kasarne, prekidaju snabdevanje vodom, strujom i hranom i otvaraju vatru na njene pripadnike. JNA je imala pravo i obavezu da štiti svoje vojnike, vojne objekte i omogući njihovo snabdevanje", rekao je Linta.

Naglasio je da su ubijanja Srba na području opštine Vukovar trajala od 1. maja pa sve do 18. novembra 1991. godine.

"Samo u periodu od 1. novembra do 18. novembra ustaške snage su masakrirale 52 srpska civila. Najmasovniji zločin dogodio se 16. novembra 1991. godine kada su na zverski način ubijena 24 civila, od čega devet žena i četvoro dece", naveo je on.

Posebno je ukazao da se u Hrvatskoj negiraju masovni zločini nad srpskim narodom u Vukovaru jer bi, kako ističe, otvaranjem tog pitanja bio demaskiran lažni mit o Domovinskom ratu prema kome su Srbi tobože agresori i zločinci, a Hrvati oslobodioci i žrtve.

U Vukovaru je, inače, u toku obeležavanje 35-godišnjice dana pada Vukovara, koji se u Hrvatskoj obeležava kao Dan sećanja na žrtve Vukovara i Skabrnje.

Borba za Vukovar je trajala 87 dana, od 25. avgusta do 18. novembra 1991. godine, kada je grad pao pod kontrolu bivše Jugoslovenske narodne armije.