Predstavnik Studentske liste: Naš cilj je da obezbedimo jeftine energente i sigurno snabdevanje

Profesor nuklearne fizike Miodrag Krmar, koji je sa Dejanom Šoškićem, kao predstavnik Studentske liste prošlog četvrtka sastao sa ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom je u emisiji "Danas na RT" izjavio da smatra da će Evropa prva potrčati da sarađuje sa Rusijom kada se okonča sukob u Ukrajini i da Srbija ne bi trebalo da dođe u situaciju da tada mora da vraća izgubljeno poverenje Moskve, trčeći za Evropom

Mi smo ispred građana izabrani da obezbedimo našoj zemlji jeftine energente i sigurno snabdevanje i to je naš prvi cilj. Trudićemo se, da u datim okolnostima, nađemo rešenje koje će biti optimalno za Srbiju, rekao je u emisiji "Danas na RT" profesor nuklearne fizike Miodrag Krmar, koji je sa Dejanom Šoškićem, kao predstavnik Studentske liste prošlog četvrtka sastao sa ruskim ambasadorom u Beogradu Aleksandrom Bocan-Harčenkom. Krmar je podsetio da se Studentska lista izjasnila da neće uvoditi sankcije Rusiji i da je to rečeno i ruskom ambasadoru.

Miodrag Krmar je istakao da je energetika oblast koja je od krucijalnog značaja za svaku zajednicu i napomenuo da od energije zavisi i udobnost građana i rad industrije.

"Prvo, treba da pogledamo šta smo zatekli. Mi u ovom momentu nemamo sve informacije o Naftnoj industriji Srbije i prvo bi trebalo da se upoznamo sa tim. Definitivno imamo neke naše želje, a šta će od toga biti tek ćemo videti. Evidentno je da će tu biti otvoreni razgovori, ali pre formiranja ministarstva energetike i izbora ljudi koji će biti isključivo tome posvećeni i za to zaduženi teško nešto reći", rekao je Krmar.

Komentarišući pritiske iz Evropske unije, koje je trpela bivša vlast i uslovljavanja koja i dalje stižu iz Brisela, Krmar je rekao da "zahtevi koji nam dolaze iz Evrope ponekad mogu da budu čudni i kontradiktorni".

"Oni konstantno od nas traže prekidanje odnosa sa Rusijom. Rusija je deo zapadne kulture i civilizacije i tehnički i naučno i sa resursima uveliko je integrisana u sve to. Ono što ja mogu da pretpostavim, kada se završi sukob u Ukrajini, Specijalna vojna operacija, Evropa će prva potrčati da sarađuje sa Rusijom. I šta mi onda da radimo? Da ponovo trčimo za Evropom i da pokušavamo da vratimo poverenje Rusa koje smo izgubili nekakvim takvim potezima", rekao je Krmar i napomenuo da je to njegovo lično mišljenje, ali da se i Studentska lista izjasnila da neće uvoditi sankcije Rusiji i da to poštuje. 

Profesor je ukazao na planetarnu krizu sa energijom i podsetio da ni u najluđim i najcrnjim predviđanjima nisu mogle da se zamisle ovakve okolnosti.

"Rat na Bliskom istoku, zatvoren moreuz, nafte naravno nema. Odjedanput se pojavljuje ta neka američka agencija koja procenjuje koliko će nafta ili benzin koji ja kupim kod nas na pumpi nauditi bezbednosnom sistemu Amerike. To je nešto što nam se desilo, a ko je to mogao da predvidi da tako nešto uopšte može da postoji na ovom svetu? Jako puno je tih faktora  sa kojima se srećemo prvi put u svetu. Mi sad upadamo u jedan veoma kompleksan prostor sa krizama koje nisu vezane samo za naš problem sa snabdevačima energije. Ovo je planetarni problem. U svemu tome, naš zadatak je da obezbedimo građanima Srbije optimalno rešenje. To nam je obaveza", kazao je Krmar.

On je rekao da se može očekivati renesansa nuklearne energije i da se nestabilni izvori snabdevanja energijom, koji su nepouzdani zbog geopolitičkih okolnosti, na neki način da kompenzuju kroz nuklearnu energiju.

"Povratak nuklearnoj energiji će verovatno biti planetarna tendencija. Srbija je mala država i pitanje je gde je tu naše mesto. Ukoliko neka država pokušava da uđe u nuklearni program, tu postoje striktno definisani protokoli. To se mora slediti, od toga bolje ne može. Program koji Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) preporučuje ima tri etape, prvo treba da se tri do pet godina razmatra da li nama to treba, pa tri do pet godina da se razmišlja kako i kod koga, pa tek onda da se ulazi u pregovore. Znači, mi sad, u principu, ako ćemo da pratimo tu agenciju, imamo deset godina da o tome razmišljamo", kazao je profesor.

Miodrag Krmar je objasnio da je zato rano reći da li bi potencijalnu nuklearnu elektranu u Srbiji trebalo da grade Francuzi ili Rusi i da treba održavati odnose i sa jednima i sa drugima.

"Ono što ja u ovom momentu znam i što će verovatno kolege nuklearci, koji se time bave potvrditi, ruske tehnologije su u ovom momentu superiorne. Ne verujem da nam neko može ponuditi u ovom trenutku bolji paket od njih. No, pustimo i druge, možda se za deset godina i oni vrate tamo gde su bili, još sedamdesetih godina. Velike države, poput Francuske i Amerike, koje su imale nuklearnu energiju, su odavno iz toga izašle i izgubile su ekspertizu u tome. Nedostaje im nau-hau, dok su za to vreme Rusi, Kinezi, pa čak i Južna Koreja jako napredovali i imaju dobre tehnologije", rekao je Krmar.

Profesor je poručio da je to posao koji je trebalo početi i planirati juče, ali da ima vremena za to i u budućnosti.

"Iskreno se nadam da ćemo naći malo prostora da i to počnemo razmatrati u okviru nekog od nadležnih ministarstva", rekao je Miodrag Krmar u emisiji "Danas na RT".