Pod nazivom "Učenje o genocidu počinjenom nad Srbima" Muzej žrtava genocida akreditovao je obrazovni program namenjen nastavnicima i to je prvi put da ova institucija, od njenog osnivanja 1992. godine, ima odobren ovakav program.
Radi se o obukama za nastavnike pre svega istorije, koji učenicima u završnim razredima osnovne i u srednjoj školi predaju lekcije iz perioda Drugog svetskog rata. Program Muzeja trebalo bi da poboljša njihove predavačke kompetencije, kada je reč o genocidu izvršenom nad Srbima na teritoriji Nezavisne države Hrvatske (NDH) i unapredi njihova znanja najnovijim istoriografskim istraživanjima, kako su to naveli iz Muzeja žrtava genocida.
"Nastavnici istorije su svoja znanja o ovoj temi pretežno stekli tokom inicijalnog fakultetskog obrazovanja i često nisu upoznati sa novijim rezultatima istoriografskih istraživanja. Pored toga, reč je o temi o kojoj u javnosti povremeno kruže neproverene informacije koje izazivaju zabunu i kod samih nastavnika", navodi se u saopštenju Muzeja žrtava genocida u kojem su opisani ciljevi i očekivani ishodi obrazovnog programa.
Dodaju i da je podučavanje o genocidu nad Srbima u NDH, kao i o drugim ratnim stradanjima pripadnika srpskog naroda, često fokusirano na predstavljanje istorijskih podataka, dok je nedovoljno usmereno na unapređivanje kritičkog mišljenja kod učenika i razvijanje njihove empatije prema žrtvama.
Jedan od očekivanih ishoda programa je, kako su naveli u muzeju, da nastavnici bolje razumeju "identitetsku i društvenu relevantnost ove teme, kao i značaj delikatnog i temeljnog prenošenja znanja učenicima o njoj".
Kako je najavljeno iz Muzeja, prve obuke trebalo bi da počnu već narednog meseca, besplatne su i trajaće jedan dan, odnosno osam radnih sati.
Potpisujući rešenje o ovom programu, ministar prosvete Branko Ružić, dodelio mu je najviši mogući status – status programa od javnog interesa.
Pojam genocid u udžbenicima
Od septembra 2021. godine, đaci osmog razreda istoriju uče po novom programu u kojem je odmah iza holokausta i genocida, Jasenovac, uz Aušvic istaknut među ključnim pojmovima.
U svim usvojenim programima nastave istorije koji se odnose na Drugi svetski rat, izričito u temama i sadržajima stoji i genocid nad Srbima u NDH, logori u NDH, Jasenovac, Gospić i drugi, ljudske žrtve i materijalni gubici, kao i Pavelić, Stepinac, Diana Budisavljević i druge ličnosti iz perioda NDH, navodi za RT Balkan istoričar prof. dr Momčilo Pavlović.
"U posebnom delu programa data su uputstva nastavnicima kako da realizuju ponuđeni sadržaj sa preporučenim spiskom izvora i literature. Kako se na osnovu programa pišu udžbenici, koji podležu određenoj proceduri odobravanja, to su autori udžbenika dužni da se drže okvira datog u programima i na osnovu toga kreiraju sadržaj u udžbenicima", objašnjava naš sagovornik.
On dodaje da od istorijskog znanja autora zavisi kako je obradio ove teme, koje je izvore koristio, kako je vizuelno osmišljena i prikazana sama lekcija, koje je primere naveo do pitanja koja su data na kraju lekcije.
"Kako sam i sam autor ili koautor udžbenika za Zavod za udžbenike u tim udžbenicima je period Drugog svetskog rata temeljno obrađen, koliko to dozvoljava program. Posebno je obrađen nastanak NDH, a upravo pod tim naslovom-genocid nad Srbima u NDH, postoji i posebna lekcija u kojoj je data geneza nastanka NDH, rasni i diskriminišući zakoni, praksa progona Srba, Jevreja, Roma i drugih, mapa logora u NDH, a posebno su obrađeni logori Gospić, Jasenovac i drugi", naglašava Pavlović.
Što se tiče posebnog programa za nastavnike, on ističe da ne zna kako je osmišljen, šta je cilj, koji su ishodi i šta je novo u tom programu. Ali dodaje da se nastavnici u Srbiji stalno usavršavaju i da smatra da imaju valjana znanja i o ovoj temi.
"Veliki broj je u poslednjih dvadesetak godina posetio i Jad Vašem i pohađao veliki broj raznih seminara, istina vezanih za holokaust. Inače nevezano za ovaj program, protivnik sam prakse da u Srbiji svako svakog podučava preko akreditovanih programa i seminara, koji se po pravilu i plaćaju. Malo snalažljiviji i vispreniji nastavnici prijavljuju razne seminare i obuke na razne teme. Njih je na hiljadu", ukazuje Pavlović.
Ovde sadašnjost utiče na prošlost
Prof. dr Pavlović naglašava da iako su učenici opterećeni obimnim programima i velikim brojem predmeta, trebalo bi da usvoje osnovne pojmove, o holokaustu, genocidu, porajmosu, zločinima, genocidu nad Srbima u NDH, posebno u sistemu logora Jasenovac i drugim logorima.
"Koliko je meni poznato i iz rezultata koje učenici postižu na takmičenju iz istorije gde se pojavljuju i pitanja vezana za taj period, veliki broj učenika je usvojilo ove pojmove i ima osnovna znanja o tome", kaže Pavlović.
U kojim segmentima bi trebalo pojačati nastavu istorije kada je reč o ovom periodu, za to naš sagovornik kaže da se o tome vode stručne diskusije.
"Istorija Drugog svetskog rata na ovim prostorima je izuzetno komplikovana, a poseban problem je nastao posle razbijanja jugoslovenske države i nastanka uglavnom nacionalističkih narativa o tom periodu. Ovde sadašnjost utiče na prošlost", napominje Pavlović.
Kako ističe, udžbenici u Hrvatskoj i Srbiji kada je reč o NDH se u mnogome razlikuju ne samo u broju žrtava nego i u samoj oceni karaktera NDH.
"Čak u naučnoj istoriografiji malo je zapadnih autora koji zločine nad Srbima u NDH zovu genocidom. Novija hrvatska istoriografija još uvek ne negira zločin ali umanjuje brojeve stradalih i izbegava da koristi naziv genocid, koji se inače dobrano upotrebljava za sve zločine posebno u sukobima devedesetih godina, ali koje su navodno Srbi počinili", kaže naš sagovornik.
Ne postoji memorijal posvećen stradalima
Period Drugog svetskog rata đaci uče u osmom razredu osnovne škole i završnim razredima srednje škole, a na koji način, to je neretko pretresala i šira javnost. U vreme kada je prikazivan film "Dara iz Jasenovca", novine su preplavili napisi da deca ne znaju ništa o Jasenovcu, da se u udžbenicima iz istorije stradanje Srba u NDH obrađuje na samo jednoj strani…
"Nisu mi poznate takve ankete i analize i da li zaista postoje i da li su ih sprovele relevantne institucije na osnovu kojih bi mogao da kažem da učenici u Srbiji ne znaju gotovo ništa o Jasenovcu i stradanju Srba u tom logoru. Mislim da je to preterana tvrdnja. Ali da treba da znaju više, i ne samo da uče nego i da obiđu određena stratišta pa i sam kompleks logora Jasenovac, u to nema sumnje", kaže Pavlović.
Ukazuje na to da dobar deo "krivice" leži i na našoj strani.
"Nasleđena je komunistička kreacija prošlosti i nivelacije u stradanjima i borbama. Iako ima na hiljade naučnih radova, i o samom logoru Jasenovac, čak i o stradanju dece u ustaškim logorima, ipak po mom mišljenju institucionalno nismo mnogo odmakli. Čak i dobronamerni stranac, kad dođe ovde on ne može naći ni memorijal ni celovitu i trajnu izložbu o genocidu nad Srbima", ističe Pavlović.
Prosto gde bi odveli stranu delegaciju ili nastavnike iz drugih zemalja da se uvere u našu priču o genocidu nad Srbima u čitavom 20. veku, pita se naš sagovornik.
"Zato je uz sistematska istraživanja, promovisanje naučnih rezultata, potrebno najpre osmisliti i konačno oformiti poseban memorijal koji bi svojim postavkama i stalnim angažmanom svedočio i na očigledan i ubedljiv način prikazao stradanje i genocid nad Srbima. Posebno učenicima i nastavnicima i svim zainteresovanim", naglašava prof. dr Momčilo Pavlović.