Lajčak o dijalogu Beograda i Prištine: Mine na putu ka normalizaciji odnosa

Vučić ne bi mogao da prihvati bilo kakvu ceremoniju u kojoj su Srbija i 'Kosovo' tretirani ravnopravno, a Kurti ne prihvata da je tretiran drugačije od Vučića, naglasio je bivši šef slovačke diplomatije

Specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak upozorio je u Beču da je put ka normalizaciji odnosa miniran i da se mora izbegavati "gaženje mine".

"Imamo put ka normalizaciji. Ali, ovaj put je miniran i moramo da izbegavamo da zgazimo na bilo koju od tih mina. Jer to bi moglo da dovede do eksplozije celog procesa", naglasio je Lajčak tokom diskusije u organizaciji austrijskog Međunarodnog instituta za mir (IIP), prenosi "Kosovo onlajn".

Lajčak je izrazio nadu da će proces normalizacije odnosa Srbije i "Kosova", koji je započeo krajem februara nakon što su obe strane prihvatile evropski predlog, biti nastavljen.

Situacija na "Kosovu" je pod tenzijama i veoma je malo međusobnog poverenja, podvukao je Lajčak i dodao da je "Kosovo" tokom 2022. u više navrata bilo veoma blizu "opasnoj eskalaciji".

"Odluka Srba o napuštanju kosovskih institucija je u novembru stvorila na severu ozbiljan vakuum, koji i dalje postoji. Kada su postavljene barikade u decembru bili smo veoma, veoma blizu nasilju i krvoproliću", rekao je specijalni izaslanik EU i naveo da je ta kriza prevaziđena uz podršku SAD, Euleksa i Kfora.

Lajčak je kazao da je poslednjih šest meseci 2022. bilo obeleženo upravljanjem krizama, a da su pregovori doveli do toga da su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer "Kosova" Aljbin Kurti krajem februara prihvatili evropski sporazum o normalizaciji odnosa.

Do formalnog potpisivanja dogovora, kojim, kako je objasnio, Priština pre svega garantuje zaštitu srpske manjine, a Beograd priznaje kosovske dokumente, nije došlo zato što Beograd ne priznaje "Kosovo", objasnio je Lajčak.

"Vučić ne bi mogao da prihvati bilo kakvu ceremoniju u kojoj su Srbija i 'Kosovo' tretirani ravnopravno, a Kurti ne prihvata ceremoniju gde je drugačije tretiran od Vučića", naglasio je bivši šef slovačke diplomatije.

Međutim, dokument je usmenim izjavama obavezujući, i sada se u teškim razgovorima radi o implementaciji, od redosleda do vremenskih rokova primene pojedinačnih koraka, prenosi portal. 

Direktorka IIP Štefani Fenkart kritikovala je EU, podsetivši da 20 godina od Samita u Solunu, na kojem je obećano članstvo zemljama Zapadnog Balkana, samo su Slovenija i Hrvatska primljene.

Ona je ukazala da nije samo Srbija ta koja ne priznaje "Kosovo", već i pet zemalja EU.

"Potrebno je izvršiti pritisak na te zemlje da se reši ta situacija", smatra Fenkart.

Situacija u vezi zemalja koje ne priznaju "Kosovo" ne može biti rešena na individualnom nivou, već je potrebna reforma mehanizama u EU, ocenio je bivši izaslanik EU za "Kosovo" Volfgang Petrič.

On je izrazio nadu da će EU svojim posredničkim sposobnostima uspeti da izdejstvuje kompromise na Balkanu.

"Ova godina je godina prilika, jer 2024. slede izbori u EU, SAD i na drugim mestima", poručio je Petrič.