Srbija i Balkan

RT Balkan istražuje: Koliko je važno otvaranje konzulata Rusije u Banjaluci

Uoči sastanka predsednika Republike Srpske Milorada Dodika sa predsednikom Rusije Vladimira Putina u Moskvi, stiže vest da bi uskoro trebalo da bude otvoren ruski konzulat u Banjaluci
RT Balkan istražuje: Koliko je važno otvaranje konzulata Rusije u Banjaluciwww.globallookpress.com © Kremlin Pool

U Banjaluci bi uskoro trebalo da bude otvoren konzulat Ruske Federacije, čime bi dobri odnosi Republike Srpske i Rusije bili još jednom potvrđeni. Do sada su oni održavani, preko ruske ambasade u Sarajevu, ali i ličnih odnosa predsednika Republike Srpske Milorada Dodika i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina.

Vest o skorom otvaranju ruskog konzulata stiže baš uoči posete Dodika Moskvi, kada bi Putinu trebalo da uruči Orden za zasluge.

U najavi otvaranja konzulata, predstavnik Republike Srpske u Rusiji Duško Perović kazao je da je Republika Srpska spremna da plaća gas u rubljama i istakao to što "Gasprom" svake godine produžava glavni ugovor sa Banjalukom.

"Tako da dobijamo cenu – u stvari, tržišnu cenu, ali po staroj formuli. Spremni smo da platimo u rubljama", kazao je Perović.

Prednosti otvaranja ruskog konzulata u Banjaluci su višestruke, ne samo po pitanju nabavke gasa, već i u kulturnom smislu, saglasni su sagovornici RT Balkan.

Rusija zaštitnica Srba već 200 godina

Profesor geopolitike Srđan Perišić kaže za RT Balkan da bi saradnju Rusije i Republike Srpske trebalo posmatrati u širem kontekstu, te da je Ruska Federacija zaštitnica Banjaluke.

"Rusija je spoljna dimenzija opstanka i postojanja Republike Srpske", ukazuje naš sagovornik i napominje da su Rusija devedesetih godina i nakon 2007. različite.

Rusija je učestvovala u Dejtonskom sporazumu i garant je njegovog sprovođenja kaže Perišić dodaje da od 2007. do danas ruski ambasador kao član upravnog odbora Saveta za primenu mira izdvaja svoja mišljenja uvek u korist Republike Srpske.

"Ne zaboravimo i kako je 2015. Rusija glasanjem u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija sprečila izglasavanje sramne rezolucije o navodnoj odgovornosti Srba za navodni genocid u Srebrenici", kaže Perišić.

Iz svega toga jasno je da su politički odnosi Banjaluke i Moskve odlični i to se sada kruniše konzulatom, koji, smatra naš sagovornik, neće imati samo proceduralne ingerencije, već će poboljšati prisustvo Rusije u celoj Republici Srpskoj.

"Rusija radi ono što je radila svih prethodnih 200 godina. Rusija je bila zaštitnica Srba kad su stvarali svoju modernu državu, jedino je Rusija bila zaštitnica stvaranja srpskih država na Balkanu, a protiv su bile zapadne sile. Rusija danas vrši istu ulogu", napominje naš sagovornik.

Zato smatra da je svođenje odnosa Banjaluke i Moskve samo na energetski nivo neprihvatljivo, iako se Zapad čak i po tom pitanju protivi saradnji.

Na pitanje kakve reakcije očekuje, Perišić ne sumnja da će biti negativne zato što je Zapad strana u trenutnom sukobu.

"Biće to demonizacija, satanizacija odnosa Republike Srpske i Rusije i iz Vašingtona i Brisela i Sarajeva. Ali se Republika Srpska ne obazire. Sama činjenica da je Dodik otišao u Moskvu, da će se susresti sa Putinom i učestvovati na evro-azijskom forumu govori da Republika Srpska razume globalni sukob, da Rusija nije izvršila nikakvu agresiju već vodi pravedan rat i Dodik razume da se svet menja u smislu izgradnje multipolarnog sveta koji će biti drugačiji nego dosadašnja hegemonija SAD", kaže on.

Za Srbe važno da znaju da su Rusi tu

Politikolog i profesor Nenad Kecmanović kaže za RT Balkan da je za njega, i ne samo za njega, iznenađujuće što i znatno ranije nije otvoren ruski konzulat u Banjaluci.

"Godinama su obostrano izražavane želje i spremnost, ali čini mi se da to toga nije došlo ponajviše zbog sporosti administracije ili možda zbog nekog spoljnopolitičkog obzira RF", kaže naš sagovornik.

Kao primer da je moglo i mnogo brže, Kecmanović navodi to što crkva nije imala takva ograničenja, pa je bila efikasnija.

"Već je u finišu izgradnja srpsko-ruskog hrama i pravoslavnog duhovnog centra. U Beogradu odavno postoji Ruski dom, kao svojevrstna kulturna institucija, zašto sutra ne bi bio otvoren i na Palama ili u Trebinju. 'Kakvi bi to bili 'mali Rusi' ako ne bismo imali ruski konzulat, ruski dom, srpsko-ruski duhovni centar', dodaje Kecmanović.

Na pitanje kakvu vrednost, osim administrativne ima otvaranje konzulata, Kecmanović kaže da je u pitanju veliko simboličko, političko, pa i međunarodno-političko značenje.

"Premrežena raznoraznim ispostavama zapadnog protektorata (OHR, SFOR, EU i sl.) Srpska, pored ambasade RF u Sarajevu, najzad dobija nešto rusko na svojoj entitetskoj teritoriji. To prisustvo Srbima daje psihološko osećanje veće sigurnosti, znak da su i Rusi institucionalno tu, da imaju prijateljsku zaštitu", ocenjuje Kecmanović.

Kecmanović smatra da će na Zapadu biti protumačeno kao rusko širenje meke moći na teren koji oni smatraju svojim.

"Srpska sledi Srbiju u vojnoj neutralnosti, ali Dodik je u proruskoj politici eksplicitniji. Srpska nije osudila specijalnu operaciju u Ukrajini, predsednik je usred rusofobne histerije gotovo demonstrativno dodelio orden Putinu. Istina, to se u BiH 'prebija' sa antiruskom politikom drugog entiteta, pa rezultira suzdržanim odnosno neutralnim stavom. No, kako su predstavnici FBiH u Predsedništvu BiH i MIP-u, krenuli jednostrano i na međunarodnim forumima svoje separatne stavove predstavljaju kao zajedničke, tako je Srpska dobila priliku da se distancira i osamostaljuje", zaključuje Kecmanović.  

"Već smo zakasnili"

Predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić za RT Balkan kaže da je, budući da u Banjaluci već postoji konzulat Srbije i Turske, da kancelariju ima i kineska privredna komora, kao i američka ambasada, bilo krajnje vreme da se otvori ruski konzulat.

"Mislim da je trebalo ruski konzulat otvoriti još ranije, jer je to važno za strateško pozicioniranje Banjaluke, ali je važno i za buduće odnose jer Banjaluka će svojom neutralnošću privući da u institucijama gostuju ambasadori svih zemalja koje smatramo prijateljskim", kaže Stevandić.

Prema njegovim rečima, otvaranje konzulata će dati pun doprinos boljim bilateralnim ekonomskim odnosima, zapošljavanju, tehnologija, kulture ili nauke.

Na pitanje kada bi trebalo da bude otvaranje, Stevandić napominje da je više puta slao urgenciju i da bi voleo da to bude što pre.

"Što se mene tiče, već smo zakasnili, treba da požurimo", kaže Stevandić.

image