Uprkos višedecenijskim nastojanjima da se to promeni, Srpsko narodno vijeće i Zajedničko veće opština u Hrvatskoj još imaju status nevladinih organizacija. Ta statusna i finansijska nesigurnost predstavlja problem za srpsku zajednicu u Hrvatskoj.
Na ovo je juče upozorio Milorad Pupovac, predsednik Srpskog nacionalnog vijeća tokom okruglog stola "Srbi u Hrvatskoj - Aktuelni položaj i glavne programske aktivnosti", koji je održan u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti u Beogradu.
"Za nas je važno da Srbi imaju budućnost u Hrvatskoj, kao što je važno da svi predstavnici nacionalnih manjina imaju svoje mesto u Hrvatskom saboru", rekao je Pupovac.
Jednako je važno da na nivoima opština, gradova, županija ili okruga, takođe postoji poštovanje prema pravima manjina i da se to ni na koji način ne dovodi u pitanje. Svi ti nivoi su jednako bitni za političko sudelovanje za učestvovanje u donošenju odluka, za vidljivost i zastupanje prava i interesa srpske zajednice i drugih manjina, pišu "Novosti".
Pupovac je istakao da od političke zastupljenosti nacionalnih manjina, mnogo veći problem predstavlja etnički nemotivisana saradnja.
"Sva pitanja koja imaju politički karakter, a nažalost većina ih ima, kao na primer školovanje na ćiriličkom pismu, unapređenje infrastrukture i razvoj sredine u kojoj žive Srbi su problematična. U pojedinim razdobljima politizacija je imala veći uticaj, danas je nešto manji, ali neprestano postoji opasnost da 'politika' oteža prava na izgradnju vodovoda, puteva, kulturnih centara i domova. Kako će živeti Srbi i u Vukovaru, i u Glini, i u Zagrebu, i u Rijeci zavisi od političke atmosfere", kaže Pupovac.
Akademik Zoran Knežević, predsednik SANU je istakao da će naši sunarodnici u Hrvatskoj, kao i u ostalim državama imati podršku i pomoć institucije na čijem je čelu.
Knežević je govorio o jednom događaju koji je "pokvario" odnose Srba i Hrvata.
"Naši narodi su u kontaktu i u međusobnom prožimanju još od vizantijskog doba, da bi se u srednjem veku deo Srba iz Bosne preselio u austrijsku monarhiju i ostajao da živi u tim krajevima. Kasniji odnosi između Srba i Hrvata su se postepeno menjali. Sve do polovine 19. veka nije bilo političkih sukoba i drugih ozbiljnijih problema. Delili su zajedničku sudbinu. Tada su se, međutim, pojavili su se političari u Hrvatskoj koji su imali izrazito antisrpski stav", kaže Knežević.
Podseća da znamo šta se događalo u 20. veku, ali i u 21. veku, te da moramo da vidimo kako da preostali srpski živalj pomognemo da nastavi da živi tamo, da se razvija i obezbedi svoj identitet i nacionalna prava.
Tokom okruglog stola bilo je reči o tome kako Srbi u hrvatskoj ostvaruju svoj anacionalna prava, održavaju srpsku kulturu i zajednice.
"Za vreme raspada Jugoslavije videli smo da neke istine zaista nestaju", rekao je akademik Tibor Varadi.
"Mislim da promene mogu biti veći izazov za manjine, nego za većinske narode. za većinu nastavak ponekad obezbeđuje inercija. Za manjinu su potrebni novi pokušaji. Potrebno je da se neki principi preobrate u fraze. Recimo, princip jednakosti. Nema jednakosti, ako svaki građanin jedne države ima jednako pravo da ide u katoličku crkvu. Nema jednakosti ni tada, ako svaki građanin ima jednako pravo da odlazi u pravoslavnu crkvu. To važi i za latinicu i ćirilicu. Važi za pravo za korišćenje sopstvenog jezika svim manjinama u Srbiji i isto tako srpskoj manjini van Srbije", kaže Varadi i napominje da je suština jednakosti uvažavanje različitosti.
Varadi ističe da je zadržavanje manjinskog identiteta bio i ostao zadatak i da je ljudski prihvatiti ga.
Na skupu se govorilo o socijalnim i ekonomskim problemima, položaju Srba u Hrvatskoj, imovinskim pitanjima, očuvanju spomeničke baštine, arhivske građe, kao i o ostvarivanju prava na obrazovanje na srpskom jeziku.
Predsednik Zajedničkog vijeća Opštine Vukovar Dejan Drakulić kazao je da ima mnogo problema, od statusnih pitanja škola, sadržaja nastave, nacionalne grupe predmeta, preko prevođenja udžbenika, izvođenja nastave na srpskom jeziku i pismu, do adekvatnih nastavničkih kadrova.
"Problemi postoje i u vezi sa školovanjem naših studenata u Srbiji za zanimanja koja su nama važna, a kojih nema u Hrvatskoj. Takođe, postoje problemi oko polaganja državne mature i usavršavanja nastavnika. Dešavalo se da profesori koji nisu u nacionalnoj grupi ne znaju ćiriličko pismo, a nastavu ne drže na srpskom jeziku. Pokušavamo da probleme izvadimo iz tog mraka i da ih rešimo. Nama je važno, naročito u Vukovaru i drugim mestima gde je srpsko stanovništvo većinsko, da nastava bude isključivo na srpskom jeziku. Ali za sada su to samo naše puste želje", rekao je Drakulić.