U Crnoj Gori je od ponoći na snazi predizborna tišina pred sutrašnje vanredne parlamentarne izbore, mada, ni sama izborna kampanja, završena sinoć, nije ovog puta bila mnogo bučnija od izborne tišine koja će trajati do nedelju uveče.
Da nije bilo afere sa kraljem kriptovaluta Do Kvonom koja je buknula pre nekoliko dana, za kampanju bi se danas moglo reći da je bila dosadna, sa Do Kvonom, na kraju, ipak je bilo malo vatre i pomalo međustranačkog rata.
Ili je ovo samo prvi utisak?
Po popriličnoj vrućini, u Podgorici je danas blizu 30 stepeni, u glavnom gradu Crne Gore na vanredne parlamentarne izbore upućuju samo bilbordi sa kojih stranački lideri šalju poruke kao i vesti sa TV ekrana i naslovne strane novina, među ljudima, na ulici, predizborna atmosfera i nije tako vruća.
"Dok smo se borili protiv Mila i DPS-a i bilo je zanimljivo, izbore smo čekali kao ozebao sunce, sad izbori nemaju tu draž... Ponuđene liste, programi, obećanja, lideri, sve je nekako isto, sve se utopilo u sivilo. Nude plate, penzije, radna mesta, a nama sve isto, boljitka nema pa nema", kaže nam danas u centru Podgorice jedan od "neutralnih" posmatrača.
"Milo je prošlost, ovi njegovi još se nešto batrgaju, ali, kod nas nikad nije dosadno. Ne vidim da smo manje podijeljeni no što smo bili i da manje nasrćemo jedni na druge no što smo nasrtali za Mila", kaže naš drugi sagovornik.
Afera sa Do Kvonom i njegovim navodnim vezama sa Milojkom Spajićem, liderom Pokreta "Evropa sad", završila je u crnogorskom Vijeću za nacionalnu sigurnost, tamo je rečeno da se od Specijalnog državnog tužioca očekuje da razjasni kakve su bile veze Do Kovna i Spajića.
Iz PES-a, kome se, inače, daju najveće šanse za pobedu na izborima, ekspresno je odgovoreno da su pismo uhapšenog kralja kriptovaluta pisali jedan podgorički advokat i jedan inspektor ANB-a a sve po nalogu – Dritana Abazovića.
Po Podgorici, nema tome ni par dana, počelo je da se šuška i o mogućem hapšenju Spajića koji je prekjuče pozvao narod, da, ako on bude uhapšen, "ne izlazi na ulice".
Spajić do danas popodne nije uhapšen, a posle afere otvoreno je pitanje sa kim će PES formirati vladu posle malog, trodnevnog rata sa Dritanom Abazovićem koji je, opet, u koaliciji sa Aleksom Bečićem i "Demokratama", i obojica sa bilborda pored magistrale Bijelo Polje – Podgorica složno poručuju – "Hrabro se broji".
Ponuda, ispostavilo se, i nije tako bogata, ako se izuzmu Dritanova i Bečićeva koalicija, od krupnijih igrača ostaju tek – DPS koji je od 30 avgusta 2020. u nokdaunu i koalicija Milana Kneževića i Andrije Mandića koji poručuju da bi prva odluka nove vlade trebalo da bude – otpriznavanje Kosova.
Sa druge strane, neki od udarnih pesnica DPS-a, prethodnih dana branili su Milojka Spajića od Dritana Abazovića.
U Crnoj Gori nikad nije dosadno. Barem što se političke scene tiče.
Stanje u državi je, ocenili su ovih dana neki politički analitičari u Podgorici, nabrajajući ko je koga u proteklih samo nekoliko meseci napadao, ko koga branio, ko sa kim pravio koalicije, ko se sa kim politički razvodio, na ivici "urnebesne komedije", jer, tvrde neki od njih, situacija je samo na površini bila mirna, ispod stola trajao je za ovo dana izborne kampanje – "rat svih protiv svih".
"Sve pošteno, pa ko koga prevari", opisuju stanje na političkoj scenu Crne Gore dan pred izbore neki od analitičara.
Po anketama urađenim pre afere "Do Kvon", Pokretu Evropa sad predviđan je rezultat od oko 30 posto, šta će biti posle afere, videće se u nedelju uveče.
Posle ubedljivog Milovog poraza na predsedničkim izborima pre mesec dana, DPS je pao na ispod 20 posto, Demokrate i URA imaju između 10 i 15 posto, koaliciji NSD i NDP ove prognoze daju samo "sigurno iznad 10 posto". Cenzus od tri posto trebalo bi da pređu i Vladimir Leposavić sa svojom partijom, koalicija Demohrišćana, Prave i Slobodne Srbije kao i Bošnjačka stranka.
Snežana Jonica, bivša poslanica u Skupštini Crne Gore u izjavi za RT Balkan kaže da su u ovu "predizbornu kampanju skoro sve parlamentarne partije ušle tražeći obrazloženja zašto izbori treba da se odlože i Boga moleći da se to i desi". Dakle "nespremne za izbore i nespremne za upečatljivu promjenu odnosa snaga nakon tih izbora".
Po njenom mišljenju, "do poslednjeg trenutka se čekalo hoće li novi predsednik Crne Gore ili Ustavni sud "čarobnim štapićem" dan suočavanja sa novom realnošću na političkoj sceni, kako mnogi danas zovu izbore, koji će se održati u nedelju – "pomjeriti makar do jeseni".
"Čekajući nedočekano partije su poslaničke liste i koalicije, kao najkritičniji momenat u radu svake partije u Crnoj Gori, sklapale u zadnji čas i onda su počeli da isplivavaju sukobi, nezadovoljstva, prljav veš itd. Suočeni sa činjenicom da je poruka građana da su siti starih i istrošenih priča i dugogodišnjih aktera na političkoj sceni, jasno poslata na predsjedničkim izborima – uz dodatni politički zemljotres koji je izazvalo povlačenje Đukanovića sa pozicije predsjednika, što je oduzelo 'koncept kampanje' najvećem broju partija koje su godinama 'politički živjele' napadajući njega, a ne promovišući sebe – svoje kadrove i svoju politiku, sve partije su pokušale da prate trend promjena ali očigledno je da je kod skoro svih to nužnost a ne izgrađena svijest o potrebnim promjenama, pa su i promjene kozmetičke", kaže Jonica.
Ona podseća da je maj doneo "prva iznenađenja i to je, ovih dana svi kažu, za građane i medije bio najinteresantniji dio jedne potpuno neupečatljive i vrlo kratke kampanje".
"Raskinuti su dugogodišnji politički brakovi, nužno ili sporazumno vrijeme će pokazati, prestao je da postoji DF kojem se mora priznati da je, makar po tome kako su to prezentovali javnosti do ovog trenutka, napravio najgospodskiji razvod na političkoj sceni CG i ako tako ostane i nakon izbora zaslužuju zaista veliko poštovanje zbog toga", rekla je Jonica.
"NOVA i DNP su ostali zajedno zadržavajući za sebe ime široke koalicije koja im je 2020. donijela vlast. Poziciju nosioca liste zauzeo je Milan Knežević izvjesno najpopularniji političar u ovom bloku, kojeg građani smatraju najiskrenijim političarem u toj strukturi, vole da ga gledaju zbog njegovog neobičnog, duhovitog i narodu pitkog načina političkog govora, ali ga jedan dio birača koji ga je obožavao kao opozicionog političara i koji ga danas voli slušati neće glasati, jer smatra da on ne može biti vlast iz različitih razloga", dodala je ona.
Jonica prognozira da će "jedan deo birača ove koalicije izvjesno glasati listu Vladimira Leposavića, koji se projektuje kao novi lider 'srpske priče' ali upakovan drugačije od DF lidera i bildovan za ovu ulogu od trenutka kad je smijenjen iz Vlade Zdravka Krivokapića zbog odgovora o svojem odnosu prema Srebrenici".
"Sklopljeni su novi politički brakovi između onih čije su relacije zadnje godinu-dvije ličile na najdramatičniju špansku seriju - Demokrate i URA su u periodu od godinu dana od brutalnih međusobnih napada i uvreda došli, mnogi kažu, pod dirigentskom palicom iz diplomatskih krugova i nekih medijskih koncerna, do euforične ljubavi krunisane koalicijom 'Hrabro se broji' koja se pokušava predstaviti kao antimafija koalicija. Ova koalicija će pružiti URI opstanak na političkoj sceni sa brojem mandata koji ni teoretski ne bi mogla da ima da je izašla sama jer bi tada bila na ivici cenzusa i pored svih poluga moći kojima raspolažu od 2020. godine, ali će napraviti značajnu štetu Demokratama, za koju će vrijeme prikazati koliko je dugoročna i je li popravljiva", ocenila je ona.
"Mislim da su Demokarate već osjetile koju cijenu plaćaju ovom koalicijom i da će već u ponedeljak početi ograđivanje od URE, a od izbornog rezultata odnosno pada zavisi koliko će dramatičan biti taj razvod", dodala je Jonica.
Ona predviđa da će SNP, PZP i SDP "nakon dugog postojanja na ovim izborima skupo platiti svoje greške i cilj kampanje im je da prežive, što je teško moguće“.
Po njenim rečima, DPS sa koalicionim partnerima, doživeo je prvi put od kad postoji, da donese odluku o koaliciji, a da onda nakon što usvoji sastav koalicije – popije "političku korpu" od jednog partnera – SDP".
"Sa ciljem okupljanja što šire koalicije DPS je obezbjedio platformu SD-u da se o njihovom trošku reformiše, pa će pad broja mandata DPS biti još upečatljiviji jer je ustupio partnerima više mjesta nego što im pripada, a lako se može desiti da ih ti isti partneri "prevare" s drugima odmah posle izbora, ako im se pruži mogućnost", kaže naša sagovronica.
Po njenoj oceni, "Pokret Evropa sad" će, "izvesno, osvojiti najveći broj mandata", i ono što jeste fenomen, smatra Jonica, je što ta stranka uzima birače od svih bez obzira na kojem se političkom bloku nalaze.
"Takođe, upečatljivo je da je 'Evropa sad' nametnula politički diskurs ove kampanje – jer su svi drugi kad su vidjeli kako se priča o povećanju plata isplatila 'Evropi sad' na lokalnim i Jakovu Milatoviću na predsjedničkim izborima, počeli da se bave ekonomskim temama – naravno najveći dio njih nespremno – pa se obećavaju kule i gradovi, takmiče se ko će obećati veće plate ili penzije, ali niko ne objašnjava kako će to da uradi", smatra Jonica.
Ona misli i da afera Do Kvon "Spajiću u ovom trenutku donosi samo nove glasove, jer se stvara utisak da je Abazović spreman na sve samo da koji dan duže ostane premijer, a dva puta u pet meseci atak na istog političara (Spajića) sa svih strana stvara sliku da se svi boje od njegovog rasta i njemu dodatno diže rejting".
"Međutim, Spajiću politički konkurenti teško mogu naštetiti koliko on sam sebi, jer ništa nije naučio iz prošle lekcije i pokazalo se opet da nema dobar krizni menadžement. Opšti je komentar da bi mu se najviše isplatilo da ćuti dok ga napadaju, jer tada najviše raste, ali kad počne da se brani – taj rast se zaustavlja, jer on to radi na pogrešan način", kaže Jonica.
Naša sagovornica procenjuje da, ako brojke to omoguće, najverovatnije je da Spajić formira Vladu koju će činiti PES, manjinske stranke i Demokrate, a, eventualno tu može da se nađe i Leposavić, ako kako se očekuje prođe cenzus, i ako Spajiću "diplomatski krugovi" dozvole da ga pusti u Vladu zbog stava o Srebrenici. Jonica smatra da je URA poslednjim potezom eliminisala sebe iz Vlade, izuzev ako uticaj stranaca na Spajića bude jači od ličnog samopoštovanja.
Politički analitičar iz Podgorice Boško Vukićević smatra da se za "prve parlamentarne izbore nakon pada autokratskog režima u Crnoj Gori ne može reći da predstavljaju i prvo slobodno izjašnjavanje građana.
"Naime, i pored odlaska DPS -a s vlasti, nakon tri decenije zamaskirane diktature, razne nove vlasti, kako izvršne tako i zakonodavne, nijesu učinile dovoljno kako bi svaki novi izbori bili slobodni i demokratski. Prije svega, nije dovoljno učinjeno u pogledu pročišćavanja i dovođenja u red biračkih spiskova, a i u mnogim drugim poljima", kaže Vukićević u izjavi za RT Balkan.
Po njegovim rečima evidentno je da zapadni centri moći žele da sačuvaju presudnu ulogu u okviru crnogorskog političkog sistema - kakvu su uvijek i imali nakon osamostaljenja Crne Gore.
"U tom smislu, zapadne ambasade se na sve moguće načine trude da i buduća izvršna vlast bude oformljena od strane onih koji su njihovi bespogovorni poslušnici, kako programskim opredeljenjima, tako i konkretnim djelovanjima. Dakle, ambasade ne žele nikakvu vrstu diskontinuiteta, već potpunu lojalnost bilo koje crnogorske Vlade u navedenom kontekstu. Uostalom, i od nove Vlade će zahtijevati ono što su dobijale od višedecenijskog kriminogenog režima Mila Đukanovića, potom i od kratkotrajne vlasti konvertita Zdravka Krivokapića, koji je izdao želju i volju naroda koji ga je izabrao, a na kraju i od vlade Dritana Abazobića", rekao je Vukićević.
"Treba imati u vidu da zapadni centri moći za realizaciju ovog plana, odnosno za održanje postojećeg kolonijalnog statusa Crne Gore, često prave korake i pritiske na mnoge domaće aktere i institucije koji izlaze iz granica dozvoljenog. Samim tim se dodatno ugrožava regularnost izbornog procesa", upozorio je on.
Vukićević smatra da će "zapadne ambasade učiniti sve što je u njihovoj moći da ni u budućoj vlasti ne bude zastupljena koalicija 'Za budućnost Crne Gore', tj. NSD i DNP, kako bi se u što je moguće većoj mjeri neutralisao srpski i pro-ruski faktor u Crnoj Gori“.
"Za sami proces demokratizacije u državi je, stoga, od suštinske važnosti da upravo koalicija "Za budućnost Crne Gore" ostvari dovoljno dobar rezultat kako bi bio osujećen projekat dirigovane demokratije, tj. nastavak postojećeg stanja", naveo je Vukićević.
On misli i da na projekcije zapadnih adresa može uticati i novonastala "kripto - afera" koja se vezuje za lidera PES-a, Milojka Spajića, jer su mnogi rukovodioci te partije najavili da je nakon nje nemoguća bilo koja vrsta post-izborne saradnje sa pokretom URA, odlazećeg premijera Abazobića.
"U tom kontekstu, neki analitičari pominju mogućnost postizborne koalicije PES-a sa kriminogenim DPS-om. Iako ta varijanta djeluje kao malo vjerovatna, iskustvo nas je naučilo da u okviru crnogorskog političkog sistema ništa nije nemoguće", smatra Vukićević.
On dalje procenjuje da "populistički talas kojim je Pokret 'Evropa sad' zapljusnuo Crnu Goru, pre svega one koji su najsiromašniji ali i mnoge druge koji su razočarani djelovanjem tradicionalnih stranaka - doprinijeće da upravo taj subjekt ostvari najbolji rezultat na ovim izborima".
"Da li će takav rezultat biti toliko dobar da izmami osmjehe zapadnih pokrovitelja, saznaćemo u nedjelju uveče. Ponavljam, za samu demokratizaciju društva bilo bi od koristi da zapadni pokrovitelji ne budu pretjerano zadovoljni.Neka moja prognoza je da PES osvoji 25-30 odsto, posrnuli DPS 20-25 odsto, ZBCG 15-20 odsto, a koalicija Demokrata i URA 10-15 odsto", zaključujue Vukićević.