Srbija i Balkan

Najviše gimnazijalaca na prirodno-matematičkom smeru, najteže upisati Treću beogradsku gimnaziju

Za društveno-jezički smer u 33 gimnazije minimalan broj poena potrebnih za upis bio je niži od 60 bodova, a samo u tri bilo je potrebno više od 90 poena
Najviše gimnazijalaca na prirodno-matematičkom smeru, najteže upisati Treću beogradsku gimnaziju© M. M./ATAImages

Ni u jednom od ukupno 12 različitih gimnazijskih smerova, tri uobičajena i devet specijalizovanih, u koje su upisani sada već učenici prvog razreda na republičkom nivou, nije popunjen predviđen broj mesta.

Planom upisa za najmlađu generaciju u gimnazijskim klupama širom države bile su namenjene 18.342 stolice, zauzete su 15.833, slobodnih je ostalo 2.509.

Opšti, prirodni i društveni smer zajedno otvorili su vrata za 15.120 đaka, svi specijalizovani mogli su da prime ukupno 3.222 učenika.

Upisano je 13.012 gimnazijalaca u "obične" smerove i 2.821 talentovan učenik. Na pragu gimnazijskog obrazovanja najviše je đaka raspoređenih na prirodno-matematički smer - 5.190, a najmanje je obdarenih za fiziku - 39.

Ispostavilo se da su upisane kvote, iako ne sasvim popunjene, najrealnije isplanirane u specijalizovanim gimnazijskim odeljenjima za sportiste i đake naročito zainteresovane za istoriju i geografiju. Jedino u tim smerovima nepopunjena mesta ne prelaze pet odsto od broja ponuđenih.

A najlošija procena tvoraca upisnog plana ogleda se u rezultatima upisa u bilingvalne smerove u kojima bi slobodnih mesta ostalo i da je upisana kvota bila za 35 odsto manja, pokazuje "Politikina" analiza zvaničnih podataka sa portala "Moja srednja škola" nakon prvog roka za upis u srednje škole koji je završen juče.

Gimnazije su rasadnici buduće intelektualne elite, stecišta učenika koji žele da studiraju. Od oko 80 gimnazija i srednjih škola koje imaju društveni i prirodni gimnazijski smer u Srbiji polovina u prvom upisnom roku nije popunila predviđena mesta za učenike prvog razreda. Pritom je upisni prag ove godine, uglavnom, za dva do tri poena niži nego lane.

U tek oformljenoj generaciji gimnazijalaca ima i baš loših đaka, sudeći po ostvarenom uspehu evidentnom na rang-listama kandidata.

Do gimnazijalskih klupa u osam gradova domogli su se i oni osmaci koji su jedva ispunili uslov da na osnovu male mature i školskog uspeha skupe bar 50 poena od mogućih 100.

Nepun bod od propisanog minimuma bio je dovoljan da se upiše, na primer, društveno-jezički smer u pet gimnazija, među kojima dve nose ime Vuka Karadžića, jedna u Loznici, druga u Trsteniku.

Uzgred, za društveno-jezički smer u 33 gimnazije minimalan broj poena potrebnih za upis bio je niži od 60 bodova, a samo u tri bilo je potrebno više od 90 poena.

Kao i prošle godine i sada je, po upisnom pragu, najteže bilo upisati jezički smer treće beogradske gimnazije, gde je poslednji na rang listi primljenih prvaka imao 91,31 poen, zatim u novosadskoj "Isidora Sekulić", za koju je sada bilo potrebno najmanje 90,88 bodova i u Prvoj beogradskoj gimnaziji, u kojoj je najlošiji skor 90,05 poena.

Najviše bodova za upis u opšti smer zavredeli su đaci koji od septembra kreću u prvi razred beogradske desete gimnazije "Mihailo Pupin", a isto je bilo i lane, samo je upisni prag bio osetno viši.

Čak devet odeljenja opšteg smera u prvom krugu popunila je novosadska Gimnazija "Svetozar Marković", a razlika u bodovima od prvog do 270. upisanog đaka broji se na prste obe ruke, pri čemu je najlošije rangirani učenik zavredeo 90,13 poena. Najmanje bodova za gimnazijski opšti smer beleži se u školi "Petro Kuzmjak" u Ruskom Krsturu - 50,36 poena.

Rezultati upisa pokazuju i da su najuspešniji đaci, samo na osnovu male mature i uspeha iz osmoletke, birali prirodno-matematički smer gimnazija, kao i da se upisni prag od škole do škole razlikuje i za 45 poena. Više od 90 bodova bilo je potrebno osmacima da se domognu klupa uobičajenog matematičkog smera u 12 gimnazija, a tek u dve poslednji upisani imali su manje od 51 boda i to u: Gimnaziji u Tutinu, u jednom odeljenju koje se školuje na bosanskom maternjem jeziku, i u Gimnaziji "Žarko Zrenjanin" u Vrbasu.

Najteže je bilo upisati prirodno-matematički smer u Trećoj beogradskoj gimnaziji u kojoj je predviđenih 120 mesta planulo u prvom krugu, a poslednji primljen učenik imao je 95m65 poena. 

Tu je konkurencija bila žestoka, kao i u Četrnaestoj beogradskoj gimanziji, u kojoj je ista upisna kvota za prirodni smer takođe odmah popunjena, s tim da je najlošije rangirani kandidat imao 92,75 poena.

image