Francusko-nemački predlog nacrta sporazuma Beograda i Prištine predviđa da Srbija faktički prizna nezavisnost Kosova, rekao je predsednik skupštine "Kosova" Gljauk Konjufca.
"Postoji predlog da se prizna država Kosovo, sve što ona proizvodi, dokumentacija, carina, granice, u međunarodnim odnosima, u spoljnom predstavljanju Kosova, članstvo u međunarodnim organizacijama, sve bi to Srbija prihvatila", izjavio je Konjufca, a preneo je portal "Kosovo onlajn" pozivajući se na pisanje "Reporterija".
On je naveo i da su međunarodni saveznici uvereni da je situacija pod kontrolom nakon odluke privremenih prištinskih organa o registarskim tablicama koja podrazumeva prelazak na "kosovske" tablice.
Podsećamo, zemlje Kvinte zatražile su od Aljbina Kurtija da produži rok za zamenu tablica za još deset meseci, ali to nije učinjeno već je najavljeno da će se odluka sukcesivno sprovoditi, prvo sa izricanjem opomena, što je već počelo, zatim sa kaznama, a od aprila će to biti obaveza.
"Moramo da ubedimo naše međunarodne prijatelje, i mislim da to radimo uspešno, da je moguće sprovesti vladavinu prava, ali i držati situaciju pod kontrolom. Čak i ja mislim da, ako su ubeđeni u ovaj posao, nemaju ništa protiv da se to uradi", rekao je Konjufca.
Srpska lista je upozorila Kurtija da će izricanje prve kazne zbog nezamenjivanja tablica biti povod za žestok odgovor i otpor srpskog naroda. Za Konjufcu to su "provokacije" na koje ne treba nasedati.
"Evo pokušaja ucene, ali čak i na takvu destabilizaciju situacije institucije Kosova ne treba da nasedaju. Oni smenjuju svoje bande, provociraju policiju, ali kosovska policija treba da bude veoma profesionalna, institucije treba da reaguju u skladu sa zakonskom implementacijom sporazuma", rekao je Konjufca.
"Albanijan post", koji je prvi objavio postojanje francusko-nemačkog predloga za rešenje statusa Kosova i Metohije, navodi da je predlog rešenja pitanja KiM, koji je predstavljen Beogradu i Prištini sredinom septembra, u početku bio "fluidan" kako bi se podstakli razgovori, ali da je krajem oktobra sastavljen pisani dokument koji je "učvrstio" formulacije i pozicije svih strana.
"Albanijan post" navodi da ovoga puta neće objaviti pisani dokument, već su izdvojili četiri pitanja koja bi mogla, kako navode, da budu od važnosti za javnost.
Na početku predloga predstavljen je okvir onoga što dokument objavljen 18. septembra definiše kao koegzistenciju Srbije i tzv. Kosova kao dve odvojene političke i pravne realnosti, kao i potrebu da Srbija i "Kosovo" razvijaju dobrosusedske odnose uz poštovanje načela jednakih prava i obaveza. U tom duhu, postoji potreba da tzv. Kosovo i Srbija unaprede nivo trenutnog diplomatskog predstavništva u svojim glavnim gradovima, navodi portal.
List navodi da "predlog u potpunosti odražava i tvrdnju dokumenta objavljenog 18. septembra u kojem se navodi da Srbija više ne treba da ometa put 'Kosova' ka članstvu u međunarodnim organizacijama, uključujući UN."
Treća stvar koju je "Albanijan post" izdvojio je da su "odnosi između 'Kosova' i Srbije vođeni logikom odnosa dve nezavisne države, isključujući formalni čin priznanja. Mi se bavimo de fakto prihvatanjem a ne de jure priznanjem."
Kada je reč o Zajednici srpskih opština, ona je "deo ovog dokumenta samo u kontekstu obaveza nasleđenih iz prvog sporazuma, onog iz 2013. godine", navodi "Albanijan post".
List navodi da su protokoli i druga pitanja uključena u predlog samo sažimanje dijaloga koji su vođeni u Briselu "spakovani" u "masku nove političke vizije koja je gurnula proces napred".
Nakon komentara i primedbi svih strana, posrednici će javnosti predstaviti novi, finalni dokument. Izvori "Albanijan posta" navode da će, ako se sve strane saglase, ceremonija potpisivanja sporazuma biti organizovana u jednoj evropskoj prestonici u prisustvu najviših američkih i evropskih zvaničnika.