Srbija i Balkan

Brucoši neće na njive ni u rudnike

Na fakultetima za agronome, inženjere šumarstva i rudarstva ostalo dosta slobodnih indeksa iako naša zemlja ima značajan poljoprivredni, šumski i rudni potencijal i dobru perspektivu ovih privrednih grana, pišu "Večernje novosti"
Brucoši neće na njive ni u rudnikewww.globallookpress.com © © Patrick Pleul

Nakon prvog upisnog roka na mnogim studijskim programima na fakultetima Univerziteta u Beogradu, ostalo je praznih mesta, a tačan broj fakulteti treba da dostave 15. jula.

I dok se stalno ukazuje na problem nastavničkih smerova koji "zvrje" prazni, u senci ostaju fakulteti koji školuju agronome, inženjere šumarstva, stručnjake za rudarstvo i hidrologiji koji, takođe, muku muče da ispune upisne kvote koje su predvideli u konkursu, pišu "Večernje novosti".

Godinama na ovim visokoškolskim ustanovama ostaju na stotine praznih mesta. Tako je ove godine nakon prvog upisnog roka, na Poljoprivrednom fakultetu koji upisuje 650 studenata, ostalo više od 100 indeksa. Na Šumarskom je popunjen samo smer pejzažna arhitektura, dok je na ostala tri studijska programa ostalo oko 130 praznih mesta. Na Rudarsko-geološkom fakultetu slobodnih indeksa na budžetu je 120.

Ovi podaci pokazuju da, iako je Srbija zemlja sa značajnim poljoprivrednim, šumskim i rudnim potencijalima koji nude dobru perspektivu, mladi beže od studijskih programa na kojima se ove delatnosti izučavaju.

Na pitanje zašto je to tako, možda je najbolje objašnjenje dao dekan Poljoprivrednog fakulteta prof. dr Dušan Živković.

"Naša struka podrazumeva teren, njivu, čizme, traktor, kombajn, a naša deca hoće ono što vide na televiziji, a što nije prava stvarnost. Kada se osveste obično bude kasno", kaže dekan.

On smatra da će manjak interesovanja za studije poljoprivrede stvoriti veliki problem državi i navodi primer Rumunije koja ne može da nađe agronome iako nudi velike plate, pošto su njihovi stručnjaci otišli u Francusku i druge evropske zemlje.

"Poljoprivreda je u Srbiji veoma značajna privredna grana, čini 17 odsto BDP-a i država bi trebalo da nam pruži podršku i logistiku kako bismo u budućnosti privukli studente i zadržali ih", kaže ovaj profesor.

Na univerzitetu ističu i da je problem što se u javnosti ne govori dovoljno koji su to profili koji će Srbiji biti potrebni. Zato, na primer, nema dovoljno kandidata za Rudarsko-geološki fakultet, a rudarski inženjeri su i te kako traženi.

Ovi fakulteti organizovali su naknadi julski upisni rok na kome su primani kandidati koji su na srodnim fakultetima položili prijemni ispit, ali su ostali ispod crte.

image