Hrvatska se suočava sa velikim iseljavanjem mlađeg stanovništva što potvrđuje istraživanje vladinog Saveta za mlade čiji rezultati pokazuju da više od trećine mladih iz ruralnih i udaljenih krajeva Hrvatske namerava da se iseli u naredne tri godine, a gotovo 80 posto onih koji žive izvan mesta prebivališta ne namerava ili nisu sigurni u povratak u zemlju, piše zagrebački "Večernji list", prenosi Tanjug.
Mladi su, prema ovom istraživanju, u svojim sredinama najzadovoljniji sigurnošću (prosečna ocena 3,99 od mogućih ocena od 1 do 5), zatim osnovnom infrastrukturom (vodosnabdevanjem, snabdevanje električnom energijom, kanalizacija - prosečna ocena 3,52), školama (3,48) i stanjem okoline (3,31), dok su najmanje zadovoljni društveno-kulturnim sadržajima (2,47), finansijskim uslugama (2,25), javnim prevozom (2,11) i ponudom poslova (1,76).
Najviše ih smatra da je potrebno prioritetno unaprediti kvalitet interneta (26,2 posto), osnovnu infrastrukturu (23 posto), puteve (16,9 posto) i javni prevoz (12,6 posto).
Među ispitanicima njih 73,6 posto živi u mestu prebivališta, a 34,5 posto namerava da se iseli u naredne tri godine, pri čemu njih 42,8 posto u drugu županiju, 30,8 posto u drugo naselje iste županije, a 26,4 posto u inostranstvo. Kao glavne razloge navode poboljšanje životnog standarda (31,9 posto) i bolje mogućnosti zapošljavanja (29,5 posto).
Preostalih 26,4 posto živi izvan mesta prebivališta od kojih 20,5 posto planira povratak u mesto prebivališta u naredne tri godine. Kao glavne razloge ističu blizinu ljudi do kojih im je stalo (24,1 posto), emotivnu povezanost s rodnim krajem (20,7 posto), kvalitetu života i rešeno stambeno pitanje ( po 14,9 posto). U povratak nije sigurno 33,3 posto mladih, a njih 46,2 posto ne namerava da se vrati u mesto prebivališta.
Među 10 izabranih mogućnosti, usluga i sadržaja od kojih zavisi dugoročni ostanak mladih u ruralnim i udaljenim područjima prioriteti su im odgovarajuće radno mesto, visina plate i infrastruktura.
U rešavanju problema mladi podjednako smatraju da ključnu ulogu imaju lokalna zajednica (26,2 posto) i država (22,1 posto), a u nešto manjoj meri Evropska unija (16,4 posto). Da je sve do njihove lične inicijative smatra 13,6 posto i lokalna vlast 12, posto.
Najmanje ih smatra da ključnu ulogu ima županijska vlast (8,7 posto), piše "Večernji list".
Istraživanja o životnim uslovima i prilikama za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Hrvatske sprovedeno je na uzorku od 366 mladih starosti od 18 do 30 godina, a cilj je bio ispitati mišljenja i stavove mladih o kvalitetu života u ruralnim i udaljenim područjima, s naglaskom na migracijske namere i razvojne perspektive.