Prošlonedeljne oluje, na kakve nismo navikli, zasigurno će najduže pamtiti stanovnici Južnobačkog okruga. Samo na području opštine Bačka Palanka oštećeno je više od 4.000 objekata. Sa nekih kuća je crep leteo i po dva puta. Novi je teško naći, a majstore da ga postave još teže, žale se meštani.
Karolj Sekereš, koji radi na stovarištu u Novom Sadu, navodi da su se najviše tražili žljebnjaci i stari tipovi crepa.
"Zatečeni smo stanjem kao i svi, raspolagali smo s dosta velikim lagerom, ali nismo očekivali toliki udar, kao što je bio. Tolika potražnja je bila, ljudi su stajali u redovima, po pola sata se čekalo", dodaje Sekereš za RTS.
Proizvođači kažu da je tražnja za crepom povećana četiri do pet puta, a da je situacija slična i u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
"Iz ruku su otimali jedan drugome crep. Svakome treba, a nema crepa. Ta stara proizvodnja se, ja mislim, ne radi sada", kaže Radislav Radanović iz Bačke Palanke.
Proizvođači tvrde da lako mogu da povećaju proizvodnju, čak i starijih modela crepa.
"Potražnja je trenutno fokusirana na klasične crepove malih formata, jer se oni najduže koriste za pokrivanje krovova u našoj zemlji. Pojedinačno ima potrebe za biber-crepom u predelima gde su stradali stariji objekti, kao što je, nažalost, i Petrovaradinska tvrđava", ističe Majda Petković iz grupacija za građevinarstvo Privredne komore Srbije.
Miroslav Gajić iz preduzeća "Toza Marković Kikinda" naglašava da su se dogovorili sa dobavljačima koji od njih kupuju crep da se cene ne dižu, odnosno da cena ostane kao što je bila i do sada.
"Da izađemo u susret građanima, da niko ne profitira na ovoj nesreći i muci. A mi smo kao 'Toza Marković' spremni da se odreknemo dela profita i da smanjimo izvoz, koji je 65 posto od ukupne proizvodnje crepa, da bi mogli da dođu do crepa naši građani, gde je kritično", poručuje Gajić.
Ipak, trenutno je gotovo nemoguće kupiti crep na stovarištima. Vlada Vojvodine izdvojila je 75 miliona dinara upravo za pomoć domaćinstvima da nabave crep preko robnih rezervi. Do novca se bez popisa ne može.
"Mi smo u Vladi formirali Štab za vanredene situacije na čijem je čelu je premijerka i upravo taj štab će prihvatati popis kako u ovoj, tako i u drugim opštinama gde je bilo štete i od poplava i od drugih nepogoda. Tako ćemo rešavati probleme i onda će opštine dobijati novac koji će delom moći da transferišu građanima koji su imali štete na kućama", objašnjava Goran Vesić, ministar građevinarstva i infrastrukture.
Dodaje i da će Vlada interventno pomoći Bačkoj Palanci da sanira štetu na školama, vrtićima, javnim ustanovama.
U pojedinim gradovima, poput Kraljeva, šteta i tražnja za crepom prouzrokovana nevremenom je veća nego u vreme zemljotresa. Veća tražnja obično znači i više cene, ali ostaje da držimo za reč proizvođače koji obećavaju da promena neće biti. Veći nemir građanima donosi najava novih padavina.