Petrovačka cesta zločin bez kazne: Da l' ubistvo četvoro dece i trudnice spada u evropske vrednosti?
Hrvatski piloti bombardovali su na današnji dan, 7. avgusta 1995. godine, iz aviona "MIG 21", na Petrovačkoj cesti u selu Janjilo između Petrovca i Ključa, izbegličku kolonu u kojoj su bili Srbi koji su posle "Oluje" i napada hrvatske vojske bežali iz Republike Srpske Krajine prema Srbiji.
U napadu aviona poginulo je 13 osoba, među njima bilo je četvoro dece, dvadesetjednogodišnja devojka koja je bila u drugom stanju, jedna osamdesettrogodišnja starica. Imenom i prezimenom ubijeni su srpski civili Mika Kovačević (1912) iz Begluka kod Donjeg Lapca, Darinka Dane Drča (1927) i njeni unuci Jovica Dušana Drča (1989) i Mirjana Milana Dubajić (1974), svi iz Brotinje kod Donjeg Lapca, Nevenka (1984) i Žarko (1986), deca Spase Rajića iz Donjeg Lapca, Krstan Obrada Vuković (1951), rođen u Han Kuli kod Banjaluke i njegov sin Darko (1982), rođen u Bihaću, obojica živeli u Donjem Lapcu i Branko Stevana Stjelja (1923) i njegov sin Mirko (1961) iz Nadina kod Benkovca a više desetina civila je ranjeno.
Napad se desio na mestu i u vreme kada su piloti jasno mogli da vide kolonu u kojoj su bili traktori pretrpani stvarima i narodom, civilna vozila, zaprege, kamioni na kojima su bili Srbi, civili koji su iz severnog dela Dalmacije i Like bežali prema Banjaluci odnosno prema Srbiji. Ta kolona je u Martinbrodu preko Une prešla u Republiku Srpsku.
Još u avgustu 2006. godine, Republička organizacija porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske postavila je drveni krst kao obeležje stradanja Srba na mestu granatiranja kolone na Petrovačkoj cesti.
Narednih godina krst je nekoliko puta rušen od, kako je konstatovano, "nepoznatih lica", pa je kasnije na mestu stradanja postavljen metalni krst visine šest i širine tri i po metra, na ranije izgrađenom postolju sa imenima žrtava, podacima o vremenu kada se masakr desio i odgovornima za zločin.
Masakr nevinih civila desio se, inače na mestu na kome su Srbi ginuli i četrdesetih godina prošlog veka, u toku Drugog svetskog rata, a o tom događaju pesmu je napisao Branko Ćopić, samo što je ovog puta, kako je jednom napisano "kolona bila mnogo duža i u njoj je bilo mnogo više dece".
"Na cesti Petrovačkoj izbjeglice
i trista djece u koloni.
Nad cestom kruže grabljive ptice,
tuđinski avioni.
Po kamenjaru osniježenom
čelična kiša zvoni...
U snijegu rumena Marija
mamina kćerka jedina,
bilo joj sedam godina", stihovi su pesme "Petrovačka cesta", Branka Ćopića.
Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je tri dana ranije 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i severne Dalmacije, a tri dana kasnije duga i preduga kolona srpskih izbeglica iz tih krajeva bila je na traktorima, kolima, kamionima, zaprežnim vozilima, upravo na zakrčenoj Petrovačkoj cesti.
U koloni dugoj na desetine kilometara bilo je oko 250.000 krajiških Srba, a tih dana u svojim kućama, u izbegličkim kolonama pobijeno je ili je nestalo 1.869 Srba.
"Sama sam, sa patologom, među sagorelim zgužvanim telima prepoznala mog Darka po zubićima. Pre toga, izdvojili smo kosti mog supruga Krstana. Kako sam mogla da izdržim, pitate me. Verovatno sam već tada bila mrtva", ispričala je pre nekoliko godina novinarima "Novosti" Jovanka Vuković, majka trinaestogodišnjeg Darka i Krstanova supruga.
Zvanična Hrvatska do pre desetak godina, skoro pune dve decenije poricala je da su njeni avioni učestvovali u bombardovanju izbegličke kolone, da su ulazili u vazdušni prostor Bosne i Hercegovine.
Godine 2013. hrvatska pravna delegacija je pred Međunarodnim sudom pravde saopštila da je bilo akcija na području BiH.
U Hrvatskoj se, i pored toga, i dan danas ponavlja da su hrvatski avioni, ako su delovali na tom području, gađali "legitimne vojne ciljeve". Koliko se po imenima i godinama mrtvih može videti, "legitimni vojni ciljevi" u ovom slučaju bili su četvoro dece, starci, zaprežna kola, traktori pretrpani izbegličkom sirotinjom.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je krajem marta 2022. godine optužnicu protiv četiri visoka oficira Vojske Hrvatske zbog ratnog zločina nad srpskim civilima, zbog toga što su u akciji "Oluja" 7. i 8. avgusta 1995. godine naredili avionsko raketiranje kolone izbeglica na Petrovačkoj cesti, kod Bosanskog Petrovca, kao i u mestu Svodna kod Bosanskog Novog, u Bosni i Hercegovini.
Optužnica je podignuta protiv Vladimira Mikca (67) iz Ptuja, Zdenka Radulja (69) iz Osijeka, Željka Jelenića (69) iz Pule i Danijela Borovića (64) iz Varaždina zbog opravdane sumnje da su izvršili krivično delo "ratni zločini protiv civilnog stanovništva u saizvršilaštvu".
"Hrvati nikom ne daju imena pilota"
Dva meseca po podizanju optužnice, početkom juna 2022. godine, Krivično vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu potvrdilo je optužnicu, saopštio je tada Viši sud u Beogradu. Krivično vanpretresno veće tada je stalo na stanovište "da dokazi i podaci prikupljeni u dosadašnjem toku postupka pružaju dovoljan osnov za zaključak o postojanju opravdane sumnje da su okrivljeni preduzeli radnje iz opisa krivičnog dela koje im se optužnicom stavlja na teret".
Dvadesetak dana kasnije, 27. maja 2022. godine, Vanpretresno veće Odeljenja za ratne zločine Višeg suda u Beogradu naložilo je Tužilaštvu za ratne zločine da dopuni optužnicu protiv četvorice hrvatskih oficira optuženih za zločin na Petrovačkoj cesti.
Savo Štrbac, direktor Dokumantaciono-informativnog centra "Veritas", tada je konstatovao da pilota koji su raketirali kolonu nema u optužnici jer Srbija ne raspolaže njihovim imenima, a "nije isključeno da je neko od pomenute četvorice pilota upravljao avionima" i da "Hrvati nikom ne daju imena pilota".
Štrbac je tada ocenio i da je optužnica srpskog tužilatva "jedan od najbolje obrazloženih i dokazima utemeljenih dokumenata koje je video kod međunarodnih i domaćih tužilaštava".
Ipak, krajem avgusta 2022. godine, Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je prvu optužnicu protiv hrvatskih oficira za ubistvo srpskih izbeglica na Petrovačkoj cesti.
Posle podizanja optužnice, Ministarstvo pravosuđa Hrvatske saopštilo je da od Srbije nije primilo zvaničnu informaciju, kao i da će "hrvatska Vlada iskoristiti sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i dostojanstvo domovinskog rata".
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved izjavio je povodom optužnice protiv hrvatskih oficira da Beograd "pokušava izmeniti karakter domovinskog rata".
"To im neće uspeti. Međunarodni sud u Hagu doneo je jasnu ocenu 'Oluje', izjavio je Medved.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je da će Hrvatska zaštititi svoje oficire i dodao da "ovakvim potezima Srbija pravi korake unazad u izgradnji pomirenja".
Iz Beograda Hrvatskoj je uzvraćeno pitanjem da li ubistvo četvoro dece i devojke u drugom stanju, starice, zločin bez kazne, spada u evropske vrednosti?