Srbija i Balkan

Kada su srpske rodoljube obesili na Terazijama: Simbol početka nacističke represije u Srbiji

Tela obešenih ostala su da vise sve do uveče, kao besprimerno upozorenje pred preneraženim Beograđanima
Kada su srpske rodoljube obesili na Terazijama: Simbol početka nacističke represije u Srbiji© Википедија/Историјски архив Београда

Na današnji dan 1941. godine, u centru Beograda na Terazijama, nemački okupatori obesili su tela petorice srpskih rodoljuba. Obešeni su: Jovan Janković, Ratko Jević, Velimir Jovanović, Svetislav Milin i najmlađi, Milorad Pokrajac.

Ova jeziva scena Srba obešenih 17. avgusta 1941, izobličenih i namučenih lica, u pocepanoj odeći, postala je simbol brutalnosti nacista, ali i najava brojnih drugih masovnih zločina koji će se u toku Drugog svetskog rata odigrati na prostoru Srbije.

Odmazdu su naredili šef beogradskog Gestapoa SS major Karl Kraus i vojni zapovednik Srbije general Hajnrih Dankelman. Cilj je bio "sprovođenje egzemplarne odmazde u Beogradu."

Tela obešenih ostala su da vise sve do uveče, kao besprimerno upozorenje pred preneraženim Beograđanima. Inače, trg na Terazijama je u to vreme bio glavni trg prestonice.

Ovaj zločin predstavljao je zastrašujuću prekretnicu, koja se duboko usekla u pamćenje Beograđana, ali ta prekretnica nije primirila ustanak, koji je tada bio u začetku, već je, kako se uskoro pokazalo, doprinela njegovom rasplamsavanju.

Žrtve nacističkog terora

Sve srpske patriote su ubijene u noći između 16. i 17. avgusta. Prema zvaničnoj verziji, ubijeni su u zgradi suda, na današnjem trgu Nikola Pašića, gde se nalazio zatvor nacističke tajne policije - Gestapoa. Prema drugim verzijama, oni su ubijeni u zoru, ispod bandera na koje su potom obešeni. Izvođeni su pred egzekutore jedan po jedan, a svi su ubijeni iz pištolja.

Prva i najmlađa žrtva bio je 18-godišnji Milorad Pokrajac, učenik sedmog razreda Gimnazije, koji je pred ustaškim terorom pobegao iz Vinkovaca. Uhapšen je 15. avgusta, prilikom atenata na nemačkog narednika.

Druga žrtva bio je krojač Jovan Janković, rođen u Donjoj Morači u Crnoj Gori, star 21 godinu. Uhapšen je dan pred pogubljenje, kao pripadnik komunističkog pokreta u Beogradu, zato što je učestvovao u pokušaju ubistva agenta Uprave grada Beograda, Srbina Živote Jeremića.

Krojač Svetislav Milin, rođen 1915. godine, u Maradiku pored Iriga, bio je komunistički ilegalac, a uhapšen je 30. jula, zbog sumnje da je planirao napade na Nemce.

Seljak Ratko Jević iz Drlupe bio je pripadnik Kosmajskog partizanskog odreda.

Velimir Jovanović iz sela Parcane bio je najstariji - rođen 1983, takođe pripadnik Kosmajskog partizanskog odreda, koga je žandarmerija uhapsila prilikom "operacije čišćenja terena."

Srbima je bila namenjena sudbina robova u nacističkoj "Novoj Evropi"

Prizor sa kojim su se ujutro 17. avgusta suočili zaprepašćeni Beograđani bio je deo nacističke politike zastrašivanja stanovništva u Srbiji.

Nemci su nameravali da ovim činom naprečac smire Srbe. Poruka Beograđanima je glasila: prema bilo kakvom činu otpora okupaciji Nemci neće imati nikakve milosti.

"U tom trenutku Beograđani su izgubili, ako su i imali, svaku ideju da će pod nacistima život vratiti u neku normalu, što se u narednim mesecima i godinama i potvrdilo", rekao je istoričar Branimir Gajić za Bi-Bi-Si.

Na fotografijama se u pozadini vide reklame za konjske trke na hipodromu, a na jednom transparentu natpis: "Kraft durch Freude" (Snaga kroz radost), što je bio naziv u Nemačkoj popularne organizacije za zabavu.

Postojali su i policijski doušnici na terenu, koji su beležili reakcije stanovnika. Svi su izvestili o zgranutosti Srba nad ovim zločinom.

Ovaj događaj, kako primećuje Gajić, treba posmatrati kroz "prizmu tadašnjih Beograđana." Nastupila je okupacija, koja je prekinula normalan život. Beograd je upravo pretrpeo bombardovanje, Srbi su izgubili i rat i državu, a nad život se nadvila ogromna neizvesnost.

Ipak, nacisti su insistirali da se život normalno nastavlja. Pokušavali se da pokažu da je nastala "Nova Evropa" i da tu za sve počinje "novi život". Više nije trebalo da postoji ništa što je imalo veze sa predratnim razdobljem. Dvadeset dugog juna otpočeo je napad na Sovjetski Savez, čuvena operacija "Barbarosa", u kojoj su nacisti očekivali brzu i laku pobedu.

Od Srba, predodređenih za sudbinu robova u toj "Novoj Evropi", zahtevala se jedino bezuslovna i bespogovorna poslušnost novim nacističkim vlastima.

image