Srbija i Balkan

Šta će biti s rakijom? Prepolovljen rod šljive u Čačku

Loši vremenski uslovi krivac su za to što će prinos ovog voća biti daleko manji od prošlogodišnjeg
Šta će biti s rakijom? Prepolovljen rod šljive u Čačku© Julian Stratenschulte/dpa

Čačanski prinos šljive ove godine će biti daleko manji od prošlogodišnjeg, a glavni krivac za to su nepovoljni vremenski uslovi.

"Rod je na nivou od 50 odsto. Krenula je lepo šljiva. Zatim je krenulo loše vreme kada je počelo oprašivanje. Bio je jedan mraz i danas imamo 50 odsto roda u odnosu na prošlu godinu. Ali imamo kvalitetniju šljivu. Prošle godine je bio dobar rod, ali je bio loš kvalitet zato što je padala kiša kada je trebalo šljiva da se bere", kaže za Tanjug proizvođač Radomir Ljujić iz Mrčajevaca.

Sve je teže, kaže ovaj domaćin, naći i radnu snagu. Uglavnom su to radnici koji dolaze preko omladinskih zadruga, pa i ljudi u penziji koji traže dodatni izvor prihoda.

"Nije lako ali se snalazimo. Sve je skuplje pa i da se šljiva pokupi. Praktično radite na pola. Dnevnica košta 4.000 dinara i daje se jedan ili dva obroka, zavisi kako se dogovorite sa radnicima. I kada radnik nakupi 300 kilograma šljive, a kilogram je 15 dinara, to je onda praktično na pola", zaključio je Ljujić.

Iz Instituta za voćarstvo u Čačku ističu da je Srbija jedan od najvećih proizvođača šljive u Evropi i da se, u zavisnosti od godine, u našoj zemlji proizvede od 300.000 do 600.000 tona ovog voća.

Ovogodišnji uslovi su takvi da će, kako navode, biti teško preći donju granicu.

"Brojni su razlozi za to, a pre svega vrlo nepovoljni vremenski uslovi tokom čitave ove godine. Od početka godine bili su vrlo nepovoljni uslovi za voćarsku proizvodnju pa samim tim i proizvodnju šljive. Poslednja zima je bila neuobičajeno topla. Zatim smo tokom prolećnih meseci imali pozne mrazeve, sneg u aprilu, kišni maj i jun i nakon toga druga polovina juna i prva polovina avgusta u nekim predelima bili su prilično sušni. To su faktori koji su uticali na dosta slabiji rod šljive nego što je to uobičajeno", objasnio je Tanjug Nebojša Milošević iz čačanskog Instituta za voćarstvo.

image