Debata u "Gardijanu" - gde su koreni srpske rusofilije
Koreni antizapadnog raspoloženja u Srbiji u potpunosti su rezultat patnje koju su njeni građani pretrpeli pod međunarodnim sankcijama devedesetih godina, tvrdi bivši novinar, a sada politički konsultant Aleks Eror u autorskom tekstu u "Gardijanu".
Erorov tekst je reakcija na članak novinara i pesnika Tomislava Markovića pod naslovom "Kult Putina u Srbiji oslikava naciju koja se još uvek nije suočila sa svojom prošlošću", objavljen u okviru "Gardijanove" serije eseja koji pokušavaju da otkriju kakvi su stavovi bivših sovjetskih i istočnoevropskih zemalja kad je reč o specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Tomislav Marković, koji je svojevremeno napisao da "izjasniti se kao Jugosloven znači pružiti otpor savremenom srpskom nacionalom identitetu koji su stvorili Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Slobodan Milošević i hiljade ratnih zločinaca manjeg kalibra", ovoga puta "raskrinkavao" je rusofiliju kod Srba.
On između ostalog govori i kako mediji u Srbiji veličaju rusku akciju, pominje proruske proteste u Beogradu, a očekivano ne izostavlja ni Srebrenicu, Ratka Mladića, desničare i nacionaliste, kao ni ostale termine koji se obično koriste kada se dokazuje teza poput njegove da je Srbija "srce tame".
Marković u svom eseju tvrdi i da Srbi Putina vide i kao mesiju i "unapređenu" verziju Slobodana Miloševića.
Markovićevu "dijagnozu" srpske rusofilije, Eror osporava, ističući, ne samo da je ona posledica iskustva srpskog naroda sa sankcijama, već i pokazatelj "ogorčenosti prema zapadnoj podršci nezavisnosti 'Kosova', koju oni ne vide kao ništa drugačije od ruske aneksije Krima."
"Ne može se poreći da Srbija nije uspela da se suoči sa užasima svoje skorašnje prošlosti, ali to teško da je relevantno za proputinovsko raspoloženje u zemlji", piše Eror koji, prema podacima sa njegovog bloga, živi na relaciji Beograd- London i za nekoliko svetskih medija uglavnom objavljuje tekstove vezane za Srbiju.
On u tekstu koji je objavio "Gardijan" iznosi i statistike, ali ne navodi na koji se izvor poziva.
"Iako u srpskom društvu postoji značajan broj tvrdokornih rusofila, ankete pokazuju da se radi o bučnoj manjini od oko 21 odsto. To takođe pokazuje da 50 odsto Srba želi da zemlja održi politiku nesvrstanosti, što odražava status kvo iz vremena Jugoslavije. Ovi ljudi nisu posvećeni ruskim interesima, ali nisu ni prozapadni", ističe Eror.
Nedavno istraživanje Nove srpske političke misli, inače, pokazalo je da se 84 odsto građana Srbije protivi uvođenju sankcija Rusiji, dok se njih 88 odsto protivi ulasku Srbije u NATO.
