Ministar bezbednosti BiH dostavio dokaze protiv Šmita, ambasada Rusije: On nije visoki predstavnik

Po svim dokazima koje smo prikupili Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH i očekujem da Tužilaštvo formira predmet protiv njega i upozna javnost sa rezultatima istrage, ukazao je ministar bezbednosti BiH

Ministar bezbednosti u Savetu ministara BiH Nenad Nešić predao je Tužilaštvu Bosne i Hercegovine dokumentaciju koja potvrđuje da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik u BiH, među kojima su i prikupljene informacije koje su prikupile bezbednosne agencije, javlja RTRS.

"Dostavio sam informacije o Šmitovoj naoružanoj pratnji, te o svim nezakonitostima koje su radili od trenutka stupanja na teritoriju BiH. Očekujem da ćemo napokon neke stvari isterati na čistac i da će Tužilaštvo pokazati da li radi u skladu sa zakonom. Ovo je način da vidimo da li se postupa po dokazima relevantnih institucija BiH ili je fontana želja, gde se ispunjavaju želje Šmitu, koji se nelegitimno predstavlja kao visoki predstavnik", ukazuje Nešić nakon predavanja dokumentacije tužilaštvu.

On je rekao da Šmit nezakonito obavlja ulogu visokog predstavnika.

"Šmit po svim dokazima koje smo prikupili, a nastavljamo i dalje da radimo u tom pravcu, nije visoki predstavnik u BiH i očekujem da Tužilaštvo formira predmet protiv njega i upozna javnost o rezultatima istrage", naglašava Nešić.

Podsetimo, Nešić je na konferenciji za medije održanoj 12. oktobra pozvao Tužilaštvo da hitno sprovede istragu o nelegalnom i lažnom predstavljanju Šmita kao visokog predstavnika u BiH i njegovim aktivnostima, te da o rezultatima obavesti javnost.

U međuvremenu, Ambasada Rusije u BiH ponovo se oglasili saopštenjem, ističući da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

"Objašnjenje, koje je objavila Kancelarija visokog predstavnika, samo stvara zabludu u vezi s suštinom ovog pitanja. U Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma nedvosmisleno se kaže da se strane obraćaju s molbom o imenovanju visokog predstavnika, koji se odobrava u skladu s rezolucijama Saveta bezbednosti UN-a. Upravo tako su odobravani svi prethodni visoki predstavnici", navode oni.

Kako dodaju, jedini izuzetak je bio Kristijan Švarc-Šiling, u vezi s kojim je saglasnost Saveta bezbednosti data, ne u obliku rezolucije, nego pisma predsedavajućeg Saveta bezbednosti UN-a Augustin-a Mahiga od 30. januara 2006. godine.

Ovde je njegov ceo tekst:

"Imam čast informisati da je Vaše pismo od 20. januara 2006. (radi se o pismu Generalnog sekretara UN-a) u vezi s odlukom Upravnog odbora Saveta za sprovođenje mira o izboru Kristijana Švarca-Šilinga kao naslednika Pedija Ešdauna na dužnost visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini od 31. januara 2006. godine bilo predstavljeno članicama Saveta sigurnosti. One su pozdravile odluku Saveta za sprovođenje mira. Takođe one bi želele da izraze zahvalnost Lordu Ešdaunu za njegov veliki doprinos."

Drugim rečima, Savet bezbednosti UN-a je upravo institucija koja je odobrila imenovanje Kristijana Švarca-Šilinga na dužnost visokog predstavnika.

"U slučaju Kristijana Šmita bile su prekršene sve norme usaglašavanja kandidature za tu dužnost. Prvo, njegovo imenovanje se desilo uz prekršaj procedure konsenzusa u Upravnom odboru, koja je ispoštovana pri izboru svih prethodnih visokoh predstavnika. Drugo, nakog predloga Upravnog odbora nije usledila nikakva reakcija od strane Saveta bezbednosti UN-a. Štaviše, dve stalne članice Saveta bezbednosti, Rusija i Kina, u suštini uložile su veto na rad Kristijana Šmita kao visokog predstavnika", dodaje se u saopštenju ambasade.

Navode, da bez obzira na pravne trikove, koje se koriste za negiranje realnosti, neosporna činjenica je u tome da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik.