Crnogorsko Udruženje boraca ratova od 1990. godine: Ukloniti spomen-ploču "hrvatskim logorašima"
U sabirnom centru JNA u Morinju niko nije ubijen i tim obeležjem "hrvatskim logorašima" se krivotvori istorija, kaže Radan Nikolić iz crnogorskog Udruženja boraca ratova od 1990. godine, javlja "Politika".
Ovo udruženje izražava duboki prezir prema sramnoj udruženoj hrvatsko-montenegrinskoj proizvodnji laži i podvala u slučaju Sabirnog centra JNA u Morinju i poziva premijera Dritana Abazovića da do kraja meseca preko rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića obezbedi nadležnoj inspekciji pristup spomen-ploči koja se nalazi u objektu Vojske Crne Gore.
Ukoliko do kraja meseca ne uklone "laž ispisanu na postavljenoj ploči, koja vređa svakog čestitog građanina", ova organizacija će podneti krivične prijave protiv Abazovića i rukovodioca radom Ministarstva odbrane Filipa Adžića.
Polaganjem venaca i paljenjem sveća, u organizaciji Hrvatskog nacionalnog veća (HNV) Crne Gore, 29. septembra su obeležene 32 godine od "formiranja nekadašnjeg vojnog logora Morinj", a polaganju venaca prisustvovali su šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman, kao i službenici iz MSP Crne Gore Robert Markić i Aleksandra Mišurović, kao i smenjeni ministar spoljnih poslova Ranko Krivokapić.
"Tom prilikom državni sekretar Markić je kazao da je odavanje počasti žrtvama u logoru Morinj način da se Crna Gora suoči sa svojom mračnom prošlošću koja se ne sme negirati, te da spomen-ploča neće biti uklonjena dok se ne reše 'neke interne stvari u državi'", navodi Nikolić, ističući:
"Poručujemo gospodinu Markiću da je 'mračna prošlost' Crne Gore o kojoj je bestidno govorio proizvedena upravo u MSP u službi Hrvatskoj i stranim ambasadama, te da je uslovljavanje primene zakona u slučaju morinjske spomen-ploče rešavanjem 'nekih internih stvari u državi' zapravo političko nasilje odmetnika od vladavine prava."
Nikolić podseća da je Sabirni centar JNA u Morinju, u kome nije ubijen i teže ozleđen nije niko od hrvatskih logoraša, formiran 3. oktobra kada je Predsedništvo SFRJ, zbog masovnih napada hrvatske paravojske na kasarne i jedinice JNA, prešlo na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti.
"Istog dana u Skupštini Crne Gore održana je komemorativna sednica povodom ubistva na podmukao način 24 i ranjavanja više od 50 vojnika JNA 1. oktobra 1991. godine u graničnom pojasu sa Dubrovnikom od strane tzv. dubrovačkih branitelja. Polovina ubijenih i ranjenih u tom krvavom piru dubrovačke paravojske, koji je uslovio legalno i nužno formiranje Sabirnog centra JNA u Morinju, bili su crnogorski rezervisti koji su sahranjeni kao heroji, a kasnije, kao i druge borce JNA, izdala ih je vlast Mila Đukanovića", navodi on.
"Prolivena krv naših saboraca nas obavezuje na činjenje u odbrani istine i pravde i od toga nećemo odstupiti u ovom i drugim slučajevima ataka na saborce i Crnu Goru ni po koju cenu", upozorio je Nikolić.