Albanski lobista iz SAD: Vulinova ostavka ne znači da će se Srbija distancirati od Rusije

Albanski lobista je istakao i da ova ostavka ne znači da će Beograd pristati na druge ustupke, te da je Srbija zasad izgubljena za Zapad

Ostavka Aleksandra Vulina s mesta šefa BIA ne znači distanciranje politike Srbije od podrške Rusiji već je pokušaj izbegavanja dodatnih sankcija, izjavio je bivši američki diplomata, profesor na Univerzitetu Džons Hopkins i albanski lobista Danijel Server za Radio Slobodna Evropa.

Nekadašnji američki diplomata smatra da je sada već bivši prvi čovek BIA rekao istinu kada je izjavio da su SAD i EU tražili njegovu ostavku kako ne bi uvodili sankcije Srbiji, ali je dodao da Vulinova odluka ne predstavlja pomak u politici Srbije u smislu udaljavanja od Rusije već je pre odbrambeni napor da se izbegnu pomenute sankcije.

"Podneo je ostavku pod pritiskom Evropljana i Amerikanaca. Ali činjenica da mu je za to trebalo tri meseca, a ne tri dana govori da je postojao veliki otpor predsednika (Srbije Aleksandra) Vučića, koji deli Vulinov pogled na svet i ambiciju za političku kontrolu srpskog stanovništva u susednim zemljama", izjavio je Server.

Albanski lobista je istakao i da ova ostavka, koju će Vašington pozdraviti, dok Moskva neće biti srećna, ne znači da će Srbija pristati na druge ustupke.

"Vulin nije jedini problem u Srbiji, niti u njenim obaveštajnim službama. Predsednik Vučić nije pokazao nikakav znak žaljenja zbog događaja od 24. septembra na severu Kosova. Prosta činjenica je da Srbija nije prigrlila Zapad nego Istok. Moskva i Peking podržavaju Beograd u stavu da odbija normalizaciju s 'Kosovom'. Srbija je za sada izgubljena za Zapad", precizirao je Server.

Na svom blogu (peacefare.net) je dodao da je trebalo i da kaže da će Vulin ostati u srpskoj politici i dati sve od sebe da usmeri Beograd u pravcu Moskve, te da očekuje da će nastaviti to da radi s uspehom.

RSE ga je pitao i o mogućim novim zahtevima prema Srbiji, na šta je odgovorio da Vučić treba da preda počinioce incidenta u Banjskoj "kosovskim" vlastima na krivično gonjenje, kao i da je neophodno da Vašington i Brisel zahtevaju od srpskog predsednika da potpiše sporazume o normalizaciji iz februara i marta, što on, naravno, "neće učiniti pre izbora 17. decembra (a verovatno ni posle)".