"Pre će nebo Zemlji ili Zemlja nebu", nego što će srpski jezik ponovo dobiti status službenog jezika u Crnoj Gori, poručio je profesor i bivši sudija Ustavnog suda Blagota Mitrić, a prenela crnogorska "Pobjeda", nakon što je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandića najavio da će nakon popisa u parlamentu pokrenuti dijalog o tome da srpski jezik dobio status koji zaslužuje.
Mandić je naveo da će se kao predstavnik srpskog naroda zalagati da narodna volja bude oslikana u Ustavu i pojasnio da bi građani imali pravo da kao zvanični jezik koriste srpski, ukoliko se većina njih na popisu izjasni da tim jezikom govori.
Jer, zbog popisa, srpski jezik je zapravo u ovoj državi i izgubio status službenog jezika.
Kada su posle višegodišnje antisrpske kampanje i kampanje zastrašivanja koju je vodio Đukanovićev režim, te 2011. Srbi uspešno "spušteni" na ispod 30 odsto stanovništva, odnosno na 28,73 procenta, izgubili su pravo na službeni jezik, iako je srpskim svakako i dalje govorila većina – 42,8 odsto stanovništva.
Iako je jasno da se stranke koje pokušavaju sve kako se popis ne bi ni održao, zapravo plaše da bi se tokom njega pokazali realni rezultati, a Srbi u Ustavu dobili prava koja zaslužuju, Mitrić smatra da ovaj Mandićev predlog nema utemeljenje u logici.
"Članom 13 Ustava Crne Gore propisano je da je službeni jezik u Crnoj Gori crnogorski i tu nema spora, niti ga može biti. U drugom stavu stoji da su ćirilično i latinično pismo ravnopravni. Međutim, trećim stavom koji glasi da su u službenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik, stvaraoci Ustava 2007. godine napravili su kontradikciju. Pravni pojmovi 'službeni jezik' i 'u službenoj upotrebi' ne mogu da idu jedan s drugim, posebno ne u jednom članu, jer je prvim stavom sve rečeno: 'Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski'. Iako smo demokratska zemlja, ne možemo imati šest službenih jezika", podvukao je Mitrić.
Mandićev predlog da srpski dobije status službenog jezika, ne može, kaže on, dobiti potrebnu dvotrećinsku podršku u parlamentu, i drugo, ni na obaveznom referendumu ne može obezbediti tri petine svih birača.
Kako se profesoru Mitriću već sada "javlja" kakvi bi bili rezultati nekih budućih glasanja ostalo je nejasno, ali argument nad argumentima, njemu je to što "ovako nekorektna inicijativa dolazi od "zagovornika svega srpskog u Crnoj Gori".
"Došao je na čelo najvišeg zakonodavnog organa i naravno da traži da u Crnoj Gori službeni jezik bude srpski. Kad bi se njegov naum ostvario to bi značilo da Crna Gora nije više suverena država, jer se njena suverenost, osim po teritoriji, obliku vladavine, stanovništvu, prepoznaje i po jeziku, državnim simbolima... Međutim, dok je ovakav parlamentarni sastav i odnos snaga stanovništva Crne Gore, ova ideja je neostvariva u praksi", uverava Mitrić.
Ustav Crne Gore, kako on navodi, pripada takozvanim "tvrdim ustavima" i njegova promena, pojašnjava Mitrić, podrazumeva zahtevnu proceduru.
"Prvo se podnosi predlog za promenu Ustava, pa se glasa o njemu. Za njegovo usvajanje potrebna je dvotrećinska većina. Članom 155 Ustava je propisano da, ako predlog za promenu Ustava nije usvojen, isti se ne može ponoviti pre isteka jedne godine od dana kada je podnet. U članu 156 Ustava apostrofirano je da je akt o promeni Ustava usvojen u Skupštini ako za njega glasa dve trećine svih poslanika, a član 157 propisuje da je promena članova 1, 2, 3, 4, 12, 13, 15, 45 i 157 konačna ako se na državnom referendumu za promenu izjasni najmanje tri petine svih birača. Dakle, za promenu člana koji se odnosi na službeni jezik u Crnoj Gori postoji potreba za referendumom", jasan je Mitrić.
Mitrić priznaje da je realnost drugačija od onog što trenutno piše u Ustavu - na terenu su, kaže, dva poprilično izjednačena tabora - crnogorski i srpski.
Ali, Srbima se, izgleda, ne sme dozvoliti da imaju ista prava kao Crnogorci.
Sreća je, uverava Mitrić, "da su nacionalne manjine ipak na strani Crne Gore kao suverene i nezavisne države" i da se zbog toga teško može postići propisana većina da bi se usvojile ove "krucijalne izmene".
"Zbog toga smatram da je Mandićeva izjava mali 'politički udar' kako bi se uskomešala javnost pred popis. Mislim da je to u najmanju ruku nekorektno od jednog državnog rukovodioca koji je na visokoj poziciji. Nekorektno je, bez obzira na pravo da se izjašnjava kako želi, da koristi svoju funkciju i poteže besmislene inicijative", zaključio je Mitrić.
Kad bi se njegov Mandićev naum ostvario, piše podgorička "Pobjeda", to bi značilo da Crna Gora nije više suverena država, jer se njena suverenost, osim po teritoriji, obliku vladavine, stanovništvu, prepoznaje i po jeziku, državnim simbolima...
"Međutim, dok je ovakav parlamentarni sastav i odnos snaga stanovništva Crne Gore, ova ideja je neostvariva u praksi", mišljenja je prof. Mitrić.