Srpska vlast nema preča posla nego da se bavi špijunažom "prodemokratskih aktivista", uveravaju nas "Gardijan" i "Vašington post" koji tvrde da se dvoje pripadnika nevladinih organizacija našlo na meti hakera koji su navodno, koristili "vojni špijunski softver".
Simptomatično, do ovog "ekskluzivnog otkrića", oba medija su došla u isto vreme, imali su iste sagovornike, iste garante istinitosti priče, pa i istu tezu: za sve je kriva Rusija.
Zapadni mediji su od priče napravili "rusku bajku", pa tako, insinuiraju da je napad na srpske nevladine aktiviste, bio koordinisan sa navodnim hakerskim napadima na "protivnike" Vladimira Putina. Prstom upiru i u srpsku Bezbednosno-informativnu agenciju, podsećajući da je Aleksandar Vulin na listi američkih sankcija zbog podrške Moskvi i korišćenja "svojih političkih pozicija da izgradi podršku za maligne aktivnosti u korist Rusije".
Navodne "žrtve" žale se za britanski list da misle da je reč o pokušaju zastrašivanja, budući da su kritikovali srpski "autokratski režim" i "široko rasprostranjenu korupciju", a nadasve "prorusku spoljnu politiku aktuelne vlade", koja nije usklađena sa EU po pitanjima poput sankcionisanja Moskve.
Očekivano, i Amerikanci su došli do istih "saznanja", i oni su pričali s jednom "metom" koja je zaključila da sumnja da su njegov telefon ciljati mogle samo dve strane, odnosno, "dežurni loši momci": Vlade Srbije i Rusije – isto zbog kritika srpsko-ruskih odnosa.
Prigodno anonimne "mete" koje se predstavljaju kao borci za prava civilnog društva, uspeli su međutim, da se izbore sa tako savršenim softverom tako što su redovno ažurirali svoje telefone – između ostalog i IOS softverom koji uređaje štiti od infiltracije.
Aktivisti su, navodno, prvo dobili upozorenje "Epla" da su možda bili na meti hakera "koje sponzoriše država". A sve je "potvrdilo" i istraživanje "Akses nova", "Šer fondacije", "Sitizen laba" na Manakovoj školi Univerziteta u Torontu i "Amnesti internešenela".
Kao i svaki put, kada pokušavamo da utvrdimo kakav je neko autoritet u oblasti kojom se bavi, i ovaj put smo ispratili trag novca, pa je recimo, ilustrativan podatak da je, na primer, pomenuti "Akses nov", između ostalog i na platnoj listi Soroševe Fondacije za otvoreno društvo, koja nije štedela para da potpomogne njihove "objektivne izveštaje".
"Ovi nalazi su izuzetno zabrinjavajući za vladavinu prava i demokratiju u Srbiji. Nekontrolisana upotreba komercijalnog špijunskog softvera je otrov ne samo za ljudska prava, već i za bezbednosne i demokratske institucije u bilo kojoj zemlji", sekira se Natalija Krapica, tehničko pravni savetnik u "Akses novu", koja se otprilike isto požalila i "Vašington postu".
Hakeri su, tvrde ove organizacije, pokušali da iskoriste slabosti "ajfonove" aplikacije "houm kit", a upotreba ove tehničke ranjivosti, dodaju, "u skladu" je sa onima koje su prethodno koristile države koje su nepropisno upotrebljavale jedno od najsofisticiranijih sajber oružja na svetu, poznato kao "Pegazus" izraleske kompanije NSO.
Kada se "Pegasus" uspešno postavi na metu, on u suštini može da preuzme mobilni telefon, i praktično ga pretvori u prisluškivač. Može pristupiti i informacijama koje se nalaze u šifrovanim aplikacijama i pregledati fotografije i poruke korisnika.
Istraživači u slučaju Srbije nisu mogli definitivno da potvrde koja je vrsta špijunskog softvera korišćena jer su dostupni "forenzički pokazatelji" bili ograničeni. Zapadnim medijima, naravno, forenzika nije ni potrebna da bi "zaključili" da je država sponzorisala hakere.
"U ovom trenutku ne pripisujemo napade određenom operateru, ali napominjemo da je decenijska istraga 'Sitizen laba' otkrila da je Srbija redovni korisnik špijunskog softvera i drugih tehnologija komercijalnog nadzora", tvrdi Džon Skot-Railton, viši istraživač u ovoj organizaciji, na čijoj su listi finansijera, isto kao i u slučaju "Akses nova", glavni branioci istine, poput Soroša ili Fordove fondacije.
Kompanija NSO je izveštaje ovih organizacija ocenila za "Gardijan" kao "neubedljive", ističući da se "Pegazus" prodaje vladama kako bi se koristio u istragama o ozbiljnim zločinima i terorizmu i da njegova upotreba "spašava živote".
"NSO nije upoznat sa prikupljenim obaveštajnim podacima", ustvrdili su iz kompanije za oba medija, dok je "Vašington postu" anonimni sagovornik iz kompanije, za divno čudo, rekao da ruska vlada nije klijent ove tehnološke firme.