Srbija i Balkan
Hrvatski ministar: Bez suočavanja sa prošlošću CG ne može postati ravnopravna članica EU
Gordan Grlić Radman je za podgoričku "Pobjedu" komentarisao stav crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića, da ono što se dogodilo u logoru Morinj, "nije posledica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji".
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je da Crna Gora bez suočavanja sa nedavnom prošlošću, ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, ni verodostojna NATO saveznica.
Grlić Radman je za podgoričku "Pobjedu" komentarisao stav crnogorskog ministra odbrane Dragana Krapovića, da ono što se dogodilo u logoru Morinj, "nije posledica velikosrpske ili velikocrnogorske agresije, nego rata u bivšoj Jugoslaviji".
Krapović je to rekao u utorak u crnogorskom parlamentu odgovarajući poslaniku koalicije Za budućnost Crne Gore Jovanu Vučuroviću na pitanje da li će crnogorska vojska ukloniti spomen-ploču stradalim zarobljenicima u bivšem logoru Morinj koju su prošle godine postavili tadašnji ministri u crnogorskoj vladi Ranko Krivokapić i Raško Konjević uz prisustvo hrvatskih zvaničnika.
Krivokapić i Konjević su smenjeni ministri u prethodnoj vladi premijera Dritana Abazovića, a pomenutu spomen-ploču postavili su samoinicijativno, bez konsultacija i odobrenja nadležnih institucija. Postavljanju spomen-ploče prisustvovali su upravo Grlić Radman i ministar hrvatskih branitelja i potpredsednik aktuelne vlade Tomo Medved.
"Za mene je to bilo nešto što je posledica rata u bivšoj Jugoslaviji, ne velikosrpska, velikocrnogorska agresija, nego rat u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da je cela stvar nesretno sprovedena u delo činjenicom da su pored ministara iz Crne Gore prisustvovali i zvanični s hrvatske strane: ministar Grlić Radman i po mojim informacijama Tomo Medved", rekao je Krapović.
Grlić Radman kaže da odnose Crne Gore i Hrvatske treba razvijati kao dve susedne i prijateljske zemlje te da je o tome nedavno u Zagrebu razgovarao s crnogorskim šefom diplomatije Filipom Ivanovićem.
"Bez suočavanja s nedavnom prošlošću, Crna Gora ne može postati ravnopravna članica Evropske unije, kao ni biti verodostojna NATO saveznica. To znači da od Crne Gore očekujemo spremnost da otvoreno i iskreno nastavi da se suočava sa nedavnom prošlošću, s onime što se događalo tokom velikosrpske agresije na dubrovačkom području 90-tih godina prošlog veka, između ostalog i u logoru Morinj", naveo je Radman.
Grlić Radman kaže i da je trajno obeležavanje stradanja hrvatskih građana u Morinju važno za dalji nastavak izgradnje kulture sećanja koja će počivati na istini o onome što se dogodilo i, kako je istakao, na jasnoj osudi ratnih zločina i poštovanju žrtava.
Grlić Radman kaže da želi da veruje i da će nova vlada premijera Milojka Spajića nastaviti da radi na tome u cilju postizanja istinskog pomirenje i jačanja dobrosusedskih odnosa.
"Zahvalni smo ministrima tadašnje vlade Crne Gore što su 2022. konačno postavili spomen-ploču i time se suočili s delom svoje prošlosti, ali svaki budući pokušaj njenog uklanjanja smatraćemo povredom sećanja na nevine žrtve hrvatskih građana i dostojanstvo Republike Hrvatske", zaključio je Grlić Radman.
Nakon što je spomen-ploča u Morinju postavljena bez prethodnih konsultacija sa nadležnima, crnogorska Uprava za inspekcijske poslove naložila je Opštini Kotor da je ukloni u roku od tri dana, uz obrazloženje da nisu ispunjeni zakonski uslovi za njeno postavljanje. Spomen-ploča do danas nije skinuta, a pripadnici Vojske CG je svakodnevno čuvaju da ne bi bila uklonjena ili oskrnavljena.
Inače, logor Morinj je bila nekadašnja kasarna JNA koja je pretvorena u sabirni centar zarobljenika, uglavnom Hrvata s područja Dubrovnika tokom 1991. i 1992.. Viši sud u Podgorici je 2013. godine utvrdio odgovornost četiri osobe za ratne zločine nad zatvorenicima u Morinju, a 2014. presuda je potvrđena i postala pravosnažna.
