Odlaskom srpskih sudija iz Ustavnog suda BiH uklonjene su sve prepreke delu međunarodne zajednice ali i zapadnom faktoru da mogu neometano da nastave da osuđuju i progone Srbe, ocenila je za RT Balkan šef poslaničkog kluba SNSD u Parlamentarnoj skupštini BiH Sanja Vulić.
"Namere i zadaci sudija Ustavnog suda BiH apsolutno su jasni. Strane sudije i sudije iz bošnjačkog naroda stalno su preglasavali srpske sudije, i tako iskazivali mržnju i netrpeljivost prema Srbima. Naročito se to videlo kroz necivilizacijske, antisrpske odluke", navodi Sanja Vulić.
Od kada je 1. januara Zlatko Knežević na sopstveni zahtev otišao u penziju, Ustavni sud BiH, čije odluke ne priznaje Republika Srpska, nema nijednog sudiju iz reda srpskog naroda. Krajem 2022. godine mandat je istekao Miodragu Simoviću, a Narodna skupština Republike Srpske nije imenovala njihove zamene, pošto je stav rukovodstva Srpske da nema smisla imenovati nove sudije koje bi opet bile preglasavane i time davati legitimitet Ustavnom sudu.
"Po Ustavu BiH oni mogu da odlučuju bez Srba jer u njemu piše da većina izabranih odlučuje. Ne piše ko tačno. Odlaskom srpskih sudija iz Ustavnog suda BiH, delu međunarodne zajednice ali i zapadnom faktoru sve prepreke su uklonjene, mogu neometano da nastave da osuđuju i progone Srbe, a kako im je cilj unitarna BiH, vrlo verovatno i poturče", ukazuje naša sagovornica.
Trenutno u sudu je ostalo šest od devet sudija: dvoje bošnjačkih, jedan hrvatski i troje stranih sudija iz Albanije, Nemačke i Švajcarske.
Pitanje legitimiteta
Da će Ustavni sud BiH nastaviti sa radom kao i do sada smatra i politički analitičar Anđelko Kozomara, uz ocenu da će sada biti nešto pažljiviji, kako antisrpske odluke ne bi bile toliko očite.
"To što je Ustavni sud BiH ostao bez srpskih sudija pitanje je legitimiteta koji nikad nije baš ovoliko doveden u pitanje. Oni će, bez sumnje, nastaviti kao i do sada, jer su do sada preglasavali Srbe. Jedino će u svojim odlukama biti nešto pažljiviji, kako njihova pristrasnost prema Bošnjacima ne bi bila toliko očita kroz izrazito antisrpske odluke", ukazuje Kozomara.
Komentarišući sporan legitimitet odluka Ustavnog suda BiH, Kozomara povlači paralelu sa Kristijanom Šmitom, kojeg u Srpskoj takođe ne priznaju, jer ne postoji odluka Saveta bezbednosti o njegovom imenovanju.
"Imamo primer nemačkog turiste u BiH Kristijana Šmita koji takođe nema nikakav legitimitet. Budući da donosi antisrpske odluke i dozvoljava sebi da nameće odluke koje Bošnjaci podržavaju, jer im idu naruku, on je dobrodošao u Federaciji", navodi Kozomara, ističući:
"Dakle, sve dok odluke Ustavnog suda BiH, kao i Kristijana Šmita, budu u interesu, a neke čak i naručene iz političkog Sarajeva, oni će imati podršku iz Federacije."
Kozomara napominje da, iako redovno optužuju Republiku Srpsku da krši Dejtonski sporazum, još niko, pa ni Šmit ili američki ambasador Majkl Marfi, koji po njegovim rečima "pušta kišu u BiH" nije odgovorio koji tačno član mirovnog sporazuma Srpska navodno krši.
Na drugoj strani, evidentno je koje članove Dejtonskog sporazuma krše zapadne marionete, kaže naš sagovornik.
"Polazeći od člana 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma iz kojeg proističe Ustav BiH, pa nadalje, odluke Ustavnog suda BiH, kao i nametnute odluke Kristijana Šmita i pritisci američkog ambasadora Marfija krše pravni i ustavni poredak, ali i Dejtonski sporazum", ističe Kozomara.
Što se tiče rada Ustavnog suda u BiH, to je pitanje legitimiteta, a ne legaliteta. Sve dok ne dođe do analize rada suda čije su brojne odluke upitne.
Ali, ako je Bosna i Hercegovina pravna država u srcu Evrope i pod svojevrsnim protektoratom Zapada, valjda taj vrli Zapad ne bi dozvolio ili, ne daj Bože podržao, rušenje demokratije.