Proterivanje dinara sa Kosova i Metohije: Zašto Zapad ćuti i kako Beograd može da uzvrati?

Kad ode novac, otići će i ljudi, očigledno je logika Aljbina Kurtija koji u progonu Srba nesumnjivo ima podršku Zapada

Još u 13. veku Nemanjići su kovali "srpski dinar" u rudnicima na Kosovu i Metohiji, ali Stefan Prvovenčani nije ni slutio da će vekovima kasnije jedan albanski zatvorenik, politički predstavnik terorističke čete, doći na ideju da srpsku valutu protera sa Kosmeta.

Samo nekoliko dana nakon objave da će Amerika naoružati Albance na Kosovu i Metohiji, stiže i nova vest da će od 1. februara evro biti jedina valuta dozvoljena za obavljanje gotovinskih platnih transakcija na KiM.

To praktično znači da će biti zabranjena isplata plata i penzija u dinarima Srbima koji su zaposleni u srpskim državnim institucijama.

Za sada jedina zvanična reakcija Beograda o ovome je to što je srpski predsednik Aleksandar Vučić, koji se nalazi na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu, zatražio od specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka da podrži srpski narod kako bi im se omogućilo da žive na svojim ognjištima.

Lajčak na to odgovara da će zvanični Brisel ubrzo izaći sa stavom, kad briselske službe završe analizu situacije, te da je od predstavnika Prištine Besnika Bisljimija tražio odgovore na "nekoliko bitnih pitanja".

U novom intervjuu za srpske medije, američki ambasador u Srbiji Kristofer Hil podseća da je već boravio na Balkanu devedesetih, izostavljajući da se tada sastajao sa čelnicima terorističke OVK, ali kaže da nije očekivao da će se vratiti na Balkan, a da će pitanje KiM još uvek biti aktuelno.

Verovatno je mislio da će takozvano Kosovo u međuvremenu zaživeti kao nezavisna država. Nesumnjivo je da ovih dana Vašington čini sve da tu državnost zaokruži, saglasni su sagovornici RT Balkana.

Sve što Kurti radi, radi uz saglasnost Zapada, jer imaju jedinstven strateški cilj, a to je potvrda kosovske državnosti, kaže diplomata Zoran Milivojević.

"Zapadu curi vreme, jer su naumili da svoj cilj ostvare do kraja godine, u ovom mandatu vašingtonske i briselske administracije, ali to ne ide. Sad se koriste drugi metodi i tehnologija realizacije, a to je nametanje rešenja silom", pojašnjava Milivojević.

Dodaje da Zapad i Priština žele da poklone Srbiji Zajednicu srpskih opština po njihovom modelu, a zauzvrat da dobiju od Srbije priznanje nezavisnosti.

Na pitanje šta Beograd može da učini kaže da je za početak važno da nema promene stava u pogledu priznanja nezavisnosti, nema prihvatanja Ohridskog sporazuma koji defakto znači priznanje, kao i da Srbija nastavlja da poziva na nastavak dijaloga.

"Mislim da je trenutak da se prozove Savet bezbednosti UN, jer se merama Prištine direktno ugrožavaju mir i stabilnost, za šta je institucija UN nadležna. Beograd mora da bude aktivan i na diplomatskom i međunarodnom planu i da ovo ne dozvoli", poručuje Milivojević.

Zemlje Kvinte ćute na ponašanje takozvanog Kosova jer je to njihovo čedo koje nikako da odraste, kaže za RT Balkan Zoran Anđelković, nekadašnji predsednik Izvršnog veća AP Kosovo i Metohija.

"Svom čedu popuštaju sve poteze koji su na štetu srpskog naroda i dijaloga sa Beogradom", kaže Anđelković.

Smatra da Beograd može da vrši pritisak na one koji mogu da utiču na Prištinu, a to su zemlje Kvinte.

"Da utiču na Prištinu da ne povlači svaki dan poteze protiv Srba na KiM, a ovo je jedan od težih poteza", naglašava Anđelković.