![Vučić iz Skoplja: Nadam se da ćemo da formiramo vladu do 15. marta](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.01/thumbnail/65ae55dea67762ca9206dea2.jpg)
Samit Zapadnog Balkana i ponuda EU od šest milijardi evra: Medeni mesec ili potkupljivanje Srbije
![Samit Zapadnog Balkana i ponuda EU od šest milijardi evra: Medeni mesec ili potkupljivanje Srbije](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.01/thumbnail/65ae5e60cc33ec662c0a3501.jpg)
Glavne teme razgovora na samitu zemalja Zapadnog Balkana u Skoplju, kojem prisustvuju i zvaničnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, bile su ekonomske: razgovaralo se o pristupu zajedničkom evropskom tržištu, kao i Planu rasta EU za zemlje Zapadnog Balkana, fondu od šest milijardu evra namenjenom za pomoć državama ovog regiona prilikom pristupanja Evropskoj uniji.
![Vučić iz Skoplja: Nadam se da ćemo da formiramo vladu do 15. marta](https://cdns.russiatoday.com/srbmedia/images/2024.01/thumbnail/65ae55dea67762ca9206dea2.jpg)
Da ekonomija ne ide bez politike, naročito kada su fondovi EU u pitanju, pokazuje i prošlonedeljna informacija koju je objavio RTS pozivajući se na neimenovane izvore u diplomatskim krugovima u Briselu.
Oni su naveli da se ozbiljno razmišlja da za pristup ukupnom zapadnobalkanskom fondu EU od šest milijardi evra treba odrediti uslove. Ne ekonomske, nego političke: napredak u vladavini prava i usklađivanje sa spoljnom politikom EU, uz jedan dodatan uslov u slučaju Srbije, a to je primena sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom.
Evropska unija i SAD su sada u naletu da pozavršavaju preostale poslove na Balkanu, a to su pre svega Kosovo i Metohija i Republika Srpska, kaže za RT Balkan diplomata u penziji i nekadašnji ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Vladislav Jovanović.
"Srbija je tu ključ, nju treba integrisati u takvu politiku i ciljeve EU i SAD. Zato se oni trude da pomalo ugađaju našem uhu i na unutrašnjem planu, kada su zauzeli jedan za opoziciju prilično neprijatan stav u vezi sa njenim osporavanjem izbora. Naletom tih privlačnih ponuda, ambicioznih i neobično teških za zanemarivanje, hoće da Srbiju na neki način još više olabave u njenom otporu prema prepuštanju Kosova međunarodnim organizacijama", kaže Jovanović.
On dodaje da tako vidi i sastanak u Skoplju, iako je on deo redovnih susreta, kao deo takvih napora i nastojanja EU i SAD.
"Tu je i EKSPO koji će angažovati Srbiju u toj meri da možda neće imati dovoljno snage da se bavi drugim pomenutim pitanjima, što takođe treba da pomeri pažnju i interesovanje najšire javnosti sa dve tačke gde se interesi Srba najviše ugrožavaju, a to su KiM i Republika Srpska, u pravcu 'medenog meseca' koji nas očekuje sa onim što će nam doneti EKSPO i što će navodno ubrzati efektivne saveze sa Zapadom", ističe Jovanović.
Ponude u isto vreme
On smatra da je ponuda EU od šest milijardi evra za zemlje Zapadnog Balkana deo nastojanja "da se ubrizgavanjem takve jedne optimističke stvari u inače prilično nekoheziono telo Zapadnog Balkana, pojača apetit za saradnju sa Zapadom kao nezamenljivim izborom".
Nekadašnji šef diplomatije ističe da se sve te stvari pojavljuju u slično vreme i zaokružuju relativizacijom pritiska na Srbiju na unutrašnjem i spoljnom planu: i dalje se, na primer, insistira se na uvođenju sankcija Rusiji, ali se to ne čini u onoj oštrijoj formi, nego se više povremeno pominje da nas i to čeka, između ostalog.
Navodeći da je i sama EU u stanju unutrašnjih nejasnoća, kako ističe, sa Mađarskom i Slovačkom koje se pojavljuju kao problematične, i izborima koji bi mogli da dovedu do jačanja suverenističkih struja, Jovanović ističe da ona nastavlja sa svojom politikom bez obzira na to.
"Imperativ koji Zapadu postavlja sadašnja svetska situacija i u Evropi, nalaže da se EU ne obazire na svoje unutrašnje slabosti jer je, tako bar izgleda, urgentna potreba da se očisti taj poslednji preostali ugao Evrope od stranih uticaja i prisustva. Sada je u pitanju Rusija, sutra će biti Kina, možda će i prisustvo Turske da bude oštrije razmatrano", kaže Jovanović.
On ističe da je to "čas mobilizacije Zapada" i pred takvim časom i oni elementi usporavanja i nejasnoća koji su do sad karakterisali naše dugo kretanje ka EU, gube na snazi.
A šta je Srbiji činiti?
"EU kao međunarodna organizacija država ima obavezu po međunarodnom pravu da se otvori za druge zemlje kao članove pod istim uslovima, a ne derogirajući uslove samo za Srbiju. Srbija kao da je to prećutkivala. Sada bi trebalo jasnije i otvorenije naglasiti da Srbija hoće da ide u EU, ali samo pod jednakim uslovima kao i druge zemlje, sa celokupnom svojom teritorijom. To bi raščistilo neke probleme koje imamo sa njima i otežalo EU da dalje brani sadašnju neprincipijelnu i protivpravnu poziciju koju imaju u vezi sa Kosmetom", ističe Jovanović.