Kurtijev "javni interes": Uzurpacija srpske zemlje

U opštinama Zubin Potok i Leposavić Priština je uzurpirala oko 200 hektara srpske zemlje, od kojih se jedna četvrtina nalazi u privatnom vlasništvu

Dva srpska vlasnika parcela koje je privremena kosovska vlada nezakonito uzurpirala za izgradnju vojno-policijske baze u opštini Zubin Potok dobila su spor pred osnovnim sudom u Prištini i njihova zemlja treba da bude izuzeta od daljeg korišćenja, ali to ne znači da će Aljbin Kurti i njegova vlast odustati od sveopšteg otimanja zemljišta za potrebe okupacije severa, piše "Politika".

Ostala tri spora Priština je u prvostepenoj presudi dobila, a petnaestodnevni rok za žalbe privatnih vlasnika ovih parcela ističe narednih dana. 

Za to vreme, albanski mediji, citirajući portparola kosovske privremene vlade, naglašavaju da "vlada može da nastavi sa eksproprijacijom", kojom neće biti obuhvaćena imovina dvoje tužilaca u čiju je korist presuđeno. Ovaj posed Priština je oduzeta 2022. i na 10 hektara srpske zemlje sagradila bazu.

"Sumnjam da će kosovska vlada odustati i od dva predmeta koja je u ovom slučaju izgubila, jer kako će da koristi preostale parcele ako su one koje su sada vraćene vlasnicima nalaze u sredini ili u delu kroz koji vojna i policijska vozila moraju da prolaze. Kako će da budu isključene te dve parcele? Bez njih je nemoguće da se koristi ostatak uzurpiranog zemljišta", kaže za "Politiku" advokat Nebojša Vlajić, jedan od pravnih zastupnika Srba oštećenih eksproprijacijom.

"Odluke još nisu pravosnažne, tako da će kosovska vlada, sasvim sigurno iskoristiti žalbeni rok. Uostalom to nisu konačne odluke", dodao je.

U opštinama Zubin Potok i Leposavić Priština je uzurpirala oko 200 hektara srpske zemlje, od kojih se jedna četvrtina nalazi u privatnom vlasništvu se 27 osoba čija je imovina je "u cilju javnog interesa" preko noći oduzeta.

U opštini Zubin Potok je u junu pretprošle godine na deset hektara srpske zemlje u Gornjem Jasenoviku skoro preko noći sagrađena vojno-policijska baza prištinskih vlasti. Među 27 Srba nalaze se i ona čija je zemlja obuhvaćena eksproprijacijom u opštini Leposavić u Lešku, selu Zaselje i Dren, gde Priština na 83 hektara planira da sagradi vojno-policijsku bazu.

Taj deo leposavićke opštine Priština je preko noći zauzela pod izgovorom da "radi na proširenju puta", iako su meštani s pravom sumnjali da je teška mehanizacija dopremljena u pratnji specijalaca Rosu kako bi se tu stacionirali u nameri da i taj deo nadomak magistralnog puta Kosovska Mitrovica-Lposavić i dalje ka Jarinju i centralnoj Srbiji zauzmu da bi postavili bazu. 

Na pitanje "Politike" da li su predmet sudskog spora pred osnovnim sudom u Prištini i ostale tri četvrtine uzurpirane zemlje u društvenom vlasništvu (oko 150 hektara koji pripadaju društvenim firmama, ali i preduzećima koje funkcionišu u sistemu države Srbije), Nebojša Vlajić, koji sa advokatskim timom zastupa samo vlasnike privatne svojine, odgovara da "taj deo zemlje nije pred sudom", kao i da je za sada nepoznato šta će s njim da bude.

Pred sudom za sada nije uzurpirano zemljište nadomak integrisanog prelaza Jarinje, u delu gde se nalazio nekadašnji punkt (nešto poput sadašnjeg prelaza) u selu Bistrica, na samom magistralnom putu, gde je Priština sagradila bazu, tačnije utvrđenje gde je stacionirala kontejnere opasane betonskim blokovima, odakle danonoćno nadgleda ulaz, odnosno izlaz s teritorije severnog Kosmeta.

Rosu će zadržati i nelegalno sagrađenu bazu nadomak prelaza Brnjak, uz sami magistralni put koji vodi iz pravca Prištine i dalje ka Ribariću, odnosno Novom Pazaru i Crnoj Gori, gde je, takođe, sagrađeno svojevrsno utvrđenje, a okolina se nadgleda (kao i cela teritorija severnog Kosmeta) nadzornim kamerama i dronovima.

Jedna od stalnih pretnji je i baza specijalne jedinice u Šaljskoj Bistrici, u opštini Zvečan, gde je u decembru 202. godine preko noći Priština zauzela ovu vitalnu deonicu magistralnog puta, koja se nalazi na nepun kilometar od Balabana, dela puta gde se skreće za Banjsku.

Na ovom "punktu" su danonoćni pretresi od strane do zuba naoružanih specijalaca Prištine, a žitelji Leposavića, odnosno Zvečana i Kosovske Mitrovice, s prvim mrakom izbegavaju ovaj deo puta. Vozilima se ovuda prolazi samo prekom potrebom, tačnije ukoliko ljudi iz preke nužde krenu u kliničko-bolnički centar koji se nalazi u Kosovskoj Mitrovici, ili put centralne Srbije.

Ono što brine jeste i to što se na brdu iznad ove baze grade dodatna utvrđenja Prištine, a noću je ceo ovaj kraj osvetljen reflektorima. Advokat Vlajić naglašava da je nepoznanica i šta će biti sa uzurpiranom imovinom "Srbijašume", "Hrasta" i drugih srpskih firmi u Leposaviću, ali i društvenom zemljom koja je obuhvaćena eksproprijacijom Prištine u Zubinom potoku.