Organizacioni odbor brdskog plemena Kuči zahteva izmeštanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću Njegošu sa Trga nezavisnosti u Podgorici, a poručili su i da će ovu inicijativu uputiti predstavnicima državnih institucija Crne Gore, Gradskom parlamentu Podgorice kao i javnosti.
Prethodno, pre desetak dana u Domu omladine u selu Ubli u Kučima doneta je odluka da se formira inicijativni odbor koji će pripremiti tekst peticije za izmeštanje spomenika vojvodi Mirku iz centra Podgorice.
Iz prepune sale doma u Ublima poručeno je da će se Kuči svim sredstvima boriti za ostvarenje ovog cilja jer je Mirko Petrović – "kučki krvnik koji je u Kučima klao djecu u kolijevci".
Ponovno postavljanje spomenika vojvodi Mirku Petroviću, 31. jula 2017. godine, uprkos protivljenju celog plemena, izazvalo je brojne i teške podele u Crnoj Gori.
Protivnici podizanja spomenika pozvali su tada da se ne "vređaju uspomene na nevine žrtve", podsećajući na ulogu vojvode Mirka u događajima iz sredine 19. veka i takozvane pohare Kuča, odnosno ubistva više stotina pripadnika tog plemena u dva napada na Kuče crnogorske vojske pod komandom Mirka Petrovića.
U Kučima, u Ublu, i dan danas pamte i deci prepričavaju naredbu knjaza Danila koju je sproveo njegov brat vojvoda Mirko – "Udri Kuča na božju vjeru, ako ga drugačije ufatit ne moš i djeca u kolijevke da se kolju". Zna se i da je naredba knjaza došla posle bunta Kuča koji nisu mogli da trpe teror gospodara sa Cetinja, a među Kučima s kolena na koleno prepričava se i da je vojska sekla glave tek rođene dece, da oštrice mačeva nisu pošteđene ni trudne žene.
"Knjaz Danilo Petrović, koji je stupio na crnogorski presto poslije smrti Petra Drugog Petrovića Njegoša 1851. godine zaveo je strahovladu, koja je kulminirala njegovim krvavim pohodima na nepokorne Brđane što nijesu pristajali na njegove namete i poniženja. Prvo je poveo vojsku na Pipere (1852.), zatim Bjelopavliće (1854.) i najzad na Kuče, u dvije pohare (1855. i 1856.) od kojih je ova druga bila najsvirepija. Zločinom nad nevinim narodom Kuča, po naredbi knjaza Danila, komandovao je njegov stariji brat vojvoda Mirko", podsećaju u saopštenju iz Odbora za izmeštanje spomenika.
O prvoj i drugoj pohari Kuča zapis je ostavio i čuveni vojvoda Marko Miljanov koji je naveo da su "posječene 243 plemenske glave, od čega 19 vojničkih dok su preostale bile staraca, žena i djece".
"Glave ljudi i djece, koje su posječene, skupljene su na uljanik popa Luke i pobodene na rozge oko uljanika, kako bi ih vojvoda Mirko moga gledat i vidjet koliko ih je", zapisao je vojvoda Marko Miljanov.
"Ne biše pošteđena ni đeca u kolijevke... Tako i stariji, i bolesnici... Neke su majke kumile i bogoradile vojnike da im dijete ne zakolju, no vojnici, pošto ga zakolju, bačevali su ga u oganj đe kuća gori, i pričaju da je od đeteta zelen plamen", stoji još u zapisima vojvode Miljanova.
"Marko Miljanov je zapisao i jedan očajnički krik starca koji upečatljivo svjedoči o nemilosrdnom ponašanju crnogorske vojske 'Ne udri brata Srbina, Crnogorče, crn ti obraz, ka ti je...'", podsećaju iz Odbora za izmeštanje spomenika.
Sa velikog skupa u Ublima, Kuči su zatražili ne rušenje, nego izmeštanje spomenika. I na ovom skupu a i bezbroj puta ranije ponovljeno je da je vlast DPS-a spomenik namerno postavila u Podgorici, nadomak prostora na kome žive Kuči, kako bi se osvetila Kučima koji su uvek bili protiv "Mila Đukanovića i njegove mafijaške klike".
Na skupu je književnik Perivoje Popović rekao da je podizanje spomenika "krvniku Kuča u centru Podgorice u stvari treća pohara Kuča", a Momčilo Vuksanović je poručio da "krvniku Kuča nije mesto na vratima Kuča".
Inače, spomenik vojvodi Mirku prvobitno je u Podgorici bio postavljen 1886. godine ali je srušen 1919. posle detronizacije dinastije Petrovića. Vojvoda Mirko Petrović bio je crnogorski diplomata, pesnik, stariji brat kneza Danila i otac kralja Nikole. Proslavio se pobedom nad Turcima u bici na Grahovcu 1. maja 1858. godine. Još prilikom prvog postavljanja spomenika, Kuči su tražili da on bude izmešten na mesto velike bitke i vojvodine velike pobede.
"Nažalost, bivši režim u Crnoj Gori je decenijama vladao na bratskim zavadama i ideološkim, nacionalnim, vjerskim i plemenskim antagonizmima, podstičući ih i sijući mržnju i netrpeljivost među građanima. Podizanje spornog obeliska zlikovcu sakrivenom iza natpisa 'I crnogorskim junacima', nedaleko od spomenika Marku Miljanovu, prvom upravitelju oslobođene Podgorice od Turaka, simbolizuje bahatost vlasti i njenu istrajnost na protivljenju svakom pomirenju prijeko potrebnom narodu, koji je umoran od podjela", saopštio je Odbor za izmeštanje spomenika.
"Naši preci su oprostili ovaj stravični zločin, što je pokazala veličanstvena i najveća pobjeda koju su Kuči, zajedno sa Brđanima i Crnogorcima izvojevali protiv Turaka u oslobodilačkom ratu na Fundini dvadesetak godina kasnije, ali su nama potomcima ostavili amanet da ovaj zločin nikada ne zaboravimo. Stoga, braćo i sestre Kuči, tražimo od svih Kuča, ma gdje oni živjeli, ali i svih časnih građana Crne Gore kojima su mrski zločini, ma protiv koga bili, da podrže naš zahtjev o izmještanju obeliska vojvodi Mirku i postave ga na pogodno mjesto, kako čestiti narod ne bi okretao glavu od njega", saopšteno je iz Odbora.