Hrvati ne žele da identifikuju srpske borce sahranjene u Kninu

Najkonkretniji primer namerne aljkavosti hrvatskih organa kad je reč o Srbima nestalim u ratu je groblje u Kninu, na kojem počiva 12 vojnika stradalih u borbama protiv hrvatske vojske na Miljevačkom platou 21. juna 1992

Načelnica sektora za traženje zatočenih i nestalih osoba u Domovinskom ratu pri Upravi za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Višnja Bilić pozvala je porodice nestalih Srba da se jave ukoliko nisu dale krvne uzorke za potrebe identifikacije ne bi li se rešili slučajevi njihovih najbližih.

"Isto tako, bilo bi vrlo dragoceno da svi oni koji raspolažu informacijama ili nekim drugim saznanjima o osobama koje možda raspolažu informacijama o mogućim mestima sahrane, te informacije podele s Ministarstvom hrvatskih branitelja", dodala je Bilićeva na Okruglom stolu "Rešavanja sudbine nestalih u ratu – otvorena pitanja i izazovi", koji je u Osijeku organizovalo udruženje "Dokumenta", koje poštuju žrtve iz redova i srpskog i hrvatskog naroda.

Međutim, sporno je i pomalo licemerno to što predstavnica Ministarstva branitelja traži da se jave pojedinci koji znaju mesto sahrane nestalih osoba, jer su iz Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije i iz raznih udruženja više puta od hrvatskih organa tražili da se ekshumiraju pojedinačna grobna mesta u kojima leže ubijeni srpski vojnici i civili, a koja se nalaze po celoj Hrvatskoj i ima ih na desetine.

Možda je najkonkretniji primer namerne aljkavosti hrvatskih organa kad je reč o Srbima nestalim u ratu groblje u Kninu, na kojem počiva 12 vojnika stradalih u borbama protiv hrvatske vojske na Miljevačkom platou 21. juna 1992.

Njihova tela i tela njihovih saboraca koji su nosili uniforme krajiške vojske pobacana su u jednu jamu i na njih je nabacano dosta krupnog otpada iz Šibenika, tako da su tela nesrećne dvanaestorice bila uništena do neprepoznatljivosti, pa su pokopana u Kninu.

Od ulaska hrvatske vojske u Knin 1995. i od početka utvrđivanja identiteta ekshumiranih tela DNK analizom porodice dvanaestorice sahranjenih u Kninu traže od hrvatskih vlasti ekshumaciju, tako da je pomalo uvredljivo za njihove porodice i porodice brojnih drugih Srba čija se grobna mesta znaju, ali Hrvatska iz političkih razloga ne želi da ih ekshumira, da danas, desetinama godina posle rata, predstavnica hrvatskog Ministarstva branitelja traži da im se jave osobe koje znaju gde su tela nestalih, piše "Politika".