Temelj državnosti i izvorna volja građana: 32 godine od donošenja prvog Ustava Republike Srpske

Odgovornost rukovodstva Republike Srpske bila je velika, ali su znali da ovim činom formalizuju volju naroda

Skupština srpskog naroda BiH na današnji dan 1992. godine donela je Ustav koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana Srpske. Značio je tada mnogo, kažu sagovornici RT Balkan, a znači i danas.

Najviši pravni akt Srpske bio je jedan od najmodernijih tog vremena i pisan je po ugledu na ustave razvijenih evropskih zemalja, ocenjuje za RT Balkan jedan od učesnika u donošenju ustava, akademik i bivši dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović.

"Radio sam na prvom Ustavu Srpske, mi smo gledali moderne Ustave razvijenih zemalja EU i bio je jedan od najboljih tog vremena", priseća se profesor Popović, inače arbitar u Arbitražnom tribunalu za spor u vezi sa međuentitetskom granicom u oblasti Brčkog i učesnik svih važnih pregovora u vezi sa BiH.

Ustav kao najviši pravni akt, kako navodi, predstavlja osnov za uređenje, političko, društveno i svako drugo. "Značio je tada mnogo, a znači i danas. On je temelj državnosti", naglašava Popović.

Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donet je pre izbijanja tragičnih sukoba i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma održanog 1. marta na kojem nisu učestvovali Srbi.

"Ustav je donet neposredno nakon što su Srbi napustili Skupštinu Bosne i Hercegovine, nakon što su srpski predstavnici preglasani i rešili su da formiraju svoj parlament, koji je nedugo zatim doneo najviši pravni akt i time konstituisao Srpsku. Odgovornost rukovodstva Republike Srpske bila je velika, ali su znali da ovim činom formalizuju volju naroda", kaže za RT Balkan doktor pravnih nauka i političar Petar Kunić, svedok zbivanja.

Kako je naveo Kunić, prvi Ustav Republike Srpske bio je opšteprihvaćen i neophodan za stvaranje samostalne države na prostoru BiH.

"Odnosio se na prostor koji je naseljavalo srpsko stanovništvo. Kao i u parlamentu, bio je prihvaćen i u narodu. Izražena je bila izvorna volja građana u donošenju tog Ustava", priseća se Kunić.

Tri godine kasnije donet je Dejtonski Ustav koji je sastavljen po uzoru na američki Ustav. 

Kako su stranci menjali Ustav i volju građana

Ipak, iako je odražavao izvornu volju građana, a prema rečima profesora Vitomira Popovića, bio je u skladu sa svim demokratskim načelima, Ustav je pretrpeo velike izmene od dolaska visokog predstavnika za BiH Volfganga Petriča.

"To je veliki udar na Ustav i na demokratiju uopšte. Došao je pojedinac sa strane i krojio po svojoj volji kako će izgledati Ustav Republike Srpske, a kako u Federaciji BiH. Mi smo Ustav imali još u februaru 1992. godine, a u FBiH je donet nakon Vašingtonskog sporazuma aprila 1994. godine. Petrič je nekontrolisano, bez pravne analize išao u pravcu izmena", priseća se profesor Popović. 

Sada je, kako navodi, drugačije vreme, pa je možda prilika da se Ustav prilagodi sadašnjem trenutku ili da se donese novi, tada, ipak, nije bilo razloga za takvim izmenama koje su nametali stranci. 

"Venecijanska komisija je bila stanovišta da su oba Ustava i Srpske i FBiH u skladu sa Dejtonskim ustavom, odnosno aneksom četiri Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH", navodi Popović.

Popović navodi da to strancima koji su dolazili u BiH ipak nije ništa značilo, već su donosili odluke o izmenama po sopstvenom nahođenju, u skladu sa uređenjem države iz koje dolaze i interesima iste, ne znajući dovoljno dobro prilike u Bosni i Hercegovini.

"Sve nevolje i neprilike doneli su stranci. Da su se nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma sklonili - narodi bi se sve dogovorili i Bosna i Hecegovina bila bi mnogo naprednija država", naglašava Popović, ističući da slična mešanja postoje i danas, ali ne u toj meri kao devedesetih.

Srpski narod, kao i hrvatski i bošnjački, kaže Popović, prošao je kroz mnogo toga i sada samo žele da žive u miru i zajednički grade bolju budućnost za svoju decu. Mešanja stranaca, kaže, ništa dobro nisu donela u prošlosti, pa neće ni sada.

Bilo kako bilo, donošenje Ustava Srpske pre 32. godine pokazalo je snagu srpskog naroda da postoji i da na svojoj zemlji donosi odluke u svoju korist ne ugrožavajući bilo koga.

Svečanost u Beogradu

U Beogradu će danas biti organizovan prijem povodom Dana Republike Srpske i dana kada je proglašen prvi Ustav Srpske, uz prenos na programu i portalu Radio-televizije Republike Srpske.

Šef Predstavništva Republike Srpske u Srbiji Mlađen Cicović najavio je prisustvo zvaničnika Srpske i Srbije, istaknutih umetnika, naučnika, akademika, generala, predstavnika zavičajnih udruženja i brojnih drugih zvanica.

Cicović očekuje, uz pozdravne reči domaćina, zvaničnika Srpske i Srbije, i blagoslov Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija.

"Prilika je da se podsetimo da su se januara i februara 1992. godine odvijali najvažniji događaji za srpski narod levo od Drine", rekao je Cicović za medije.