Štafeta, kojom je olimpijski plamen prenesen sa Olimpa iz Atine do Beograda ka Berlinu, za Olimpijske igre 1936. godine, kada je nacistički vođa Adolf Hitler napustio stadion zato što nije hteo da dodeli četiri zlatne medalje afroameričkom atletičaru Džesiju Ovensu, postaće deo postavke Muzeja žrtava genocida.
Ovaj, kao i još nekoliko važnih artefakata koji su pronađeni u okolini Niša, ušle su u proceduru za otkup, potvrdila je viši kustos ovog muzeja Jasmina Tutunović Trifunov.
Među predmetima pristiglim iz okoline iz Niša nalaze se, između ostalih, i vojnički ranac od teleće kože, koji je služio za mape i važna vojna dokumenta, vojnički escajg sa oznakom Vermahta iz 1937, kutija za gas-masku, oznake nacističke vojne policije, platneni amblem sa svastikom koji je pripadao folksdojčerima, kao i dva fesa - jedan iz Prvog svetskog rata, koji je pripadao austrougarskim formacijama, i drugi, koji je pripadao vojnim formacijama iz Drugog svetskog rata.
Kako su istakli u Muzeju, ova građa je značajna zato što svedoči o nastanku, razvoju i posedicama nacističke ideologije.
To je, kako je rekao kustos zbirke oružja Nikola Miloševski, postala već ustaljena praksa Muzeja, koji godišnje otkupljuje na hiljade istorijskih artefakata.
Ova institucija će uskoro biti spremna na formiranje stalne postavke, kada dobije svoju zgradu u okviru Spomen područja Jajinci.
Među nedavno otkupljenim predmetima nalazi se i nacistička ulična tabla iz Banata, na kojoj piše: "Jevreji su ovde nepoželjni". Otkupljeno je i desetak vojnih uniformi pripadnika Vermahta, ustaških i italijanskih formacija.
"Otkupili smo i bluzon koji je mogao pripadati italijanskom vojnom kontigentu iz Severne Afrike", rekao je Miloševski, kao i ustaški bajonet, SS oznake i oficirsku oznaku pripadnika hrvatskih zengi iz 90-ih godina.
Tu je i pištolj mađarske proizvodnje, kalibra 7,65 milimetara, koji se proizvodio od 1912. do 1945, a koji su koristile mađarske trupe.