U Podgorici je sinoć bez konkretnih rezultata, zaključaka, odnosno dogovora, završen dvočasovni sastanak parlamentarne većine o, kako je u najavi stajalo, otvorenim pitanjima među kojima su i rezolucije o genocidu u Srebrenici i Jasenovcu.
Na sastanaku su bili lideri PES-a Milojko Spajić, Demokrata Aleksa Bečić, ZBCG Andrija Mandić i Milan Knežević, SNP-a Vladimir Joković kao i Nik Đeljošaj iz albanske koalicije.
Posle sastanka, predsednik Skupštine i jedan od lidera koalicije "Za budućnost Crne Gore" Andrija Mandić saopštio je kako očekuje da će "mnoge stvari biti jasnije" nakon sastanka lidera regiona u Kotoru u četvrtak, a kome će prisustvovati i predstavnici Vašingtona i Brisela.
"Ono što je najvažnije i što je dogovoreno na sastanku je da ćemo da radimo zajedno i da nema problema koje ne treba zajednički da riješimo. Ima mnogo izazova koji stoje pred parlamentarnom većinom, ne treba kriti da među nama postoje i razlike oko određenih tema koje se ne tiču dominantno onoga što se dešava ili dešavalo u Crnoj Gori, odnosa koji postoji prema pojedinim nacionalnim zajednicama koje u ovom trenutku procjenjuju da određena politika koja je saopštena od strane Vlade nema podršku pogotovo srpskog naroda u Crnoj Gori, ali, kažem, odlučili smo i dogovorili da to sve kroz jedan dogovor svih činilaca u parlamentarnoj većini rješavamo", rekao je posle sastanka Andrija Mandić.
Prema njegovim rečima, na sastanku je bilo reči i o rezoluciji o Srebrenici, odnosno da je to bila dominantna tema.
"Govorilo se o rezoluciji o Jasenovcu, ali to su priče o kojima smo raspravljali. Nismo postigli saglasnost oko svih tih tema, zato što nam je važno da vidimo kako će Vlada koja vodi unutrašnju i spoljnu politiku Crne Gore na sastanku sa svim liderima regiona, dakle sa našim komšijama, koji su nam i te kako važni, u razgovoru sa predstavnicima međunarodne zajednice, uspjeti da pozicionira Crnu Goru za ono što joj slijedi. Za svakog građanina Crne Gore najvažnija stvar je evropski put koji znači veće plate, veće penzije, bolju infrastrukturu, mir i stabilnost, to je ono što treba da obilježi budućnost Crne Gore. Ova Vlada treba da obezbijedi tu stabilnost. Kolega Knežević i ja smo istakli da mi želimo da ova Vlada traje puni mandat u proširenom, naravno, sastavu i da ta Vlada koja može da obezbijedi stabilnost i razvoj Crne Gore, treba da pronađe načina da se ne hvata u koštac sa nekim temama koje bi Crnu Goru sa tog njenog osnovnog puta mogle da skrenu u neku stranputicu ili neki rukavac koji nije na korist građana Crne Gore", rekao je predsednik Skupštine.
"Mi, srpski političari u Crnoj Gori, tu rezoluciju o Srebrenici i pokušaj da neko proglasi Srbe u Crnoj Gori genocidnim narodom ne doživljavamo kao prijateljski čin nego doživljavamo kao veliki problem i to pokušavamo da objasnimo svima, ne isključujući i ne želeći da jedan strašni zločin, koji se desio u Bosni i Hercegovini bilo ko minimizira ili da se odnosi na ružan način prema njemu. Mi smo kao narod, mislim na srpski narod, narod koji je najviše postradao na ovim prostorima, ali budućnost podrazumijeva zajednički rad i Srba i Crnogoraca i Bošnjaka i Albanaca i svih nacionalnih zajednica, zapravo svih ljudi dobre volje", rekao je Mandić.
Istovremeno, portal "IN4S" jutros je objavio svoja saznanja "iz više izvora pri Vladi Crne Gore" da je "Rezolucija o genocidu počinjenom nad Srbima, Jevrejima i Romima u Jasenovcu – napisana i treba da krene u dalju formalno-pravnu proceduru".
"Ukoliko Skupština Crne Gore usvoji ovu Rezoluciju, biće prva država članica Ujedinjenih nacija koja je usvojila ovakvu rezoluciju, i koja je time odala počast nevino stradalim u genocidu počinjenom na teritoriji nacističke i ustaške Nezavisne Države Hrvatske", navodi jutros ovaj portal.
"IN4S" konstatuje i da je "premijer Crne Gore Milojko Spajić održao reč datu u Parlamentu, i pozitivno odgovorio na inicijativu upućenu od predsjednika Parlamenta Andrije Mandića, koji je nakon što je Spajić u Parlamentu saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju u Srebrenici, kazao da će srpski predstavnici predložiti usvajanje rezolucije o genocidu u Jasenovcu, a potom na insistiranje predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koji je tražio da do petka 17. maja bude napisana Rezolucija o genocidu u Jasenovcu".
"IN4S" u redakcijskom komentaru jutros navodi da "uprkos tome što bi Rezolucija o genocidu u Jasenovcu predstavljala krupan istorijski iskorak ka uvažavnju srpskog stanovništva i otklona od antisrpske politike koja se vodila decenijama, premijer Spajić treba biti svjestan da Rezolucija UN-a o 'genocidu' u Srebrenici predstavlja upravo još jednu odluku u nizu kojom će se žigosati i stigmatizovati srpski narod".
"Podržavanje takve Rezolucije povuklo bi sa sobom posljedice i pokrenulo protest srpske zajednice, te premijer Spajić bi glasanjem za takvu Rezoluciju, bez obzira na navodnu dobru namjeru ka pomirenju i podnošenje amandmana, sebe svrstao u još jednog političara koji učestvuje u stigmatizovanju čitavog jednog naroda – a sve u cilju prikrivanja geopolitičkih grešaka i zadovoljavanja interesa zapadnih sila. Rezolucijom o genocidu u Jasenovcu, premijer Spajić bi osvjetlao obraz Crnoj Gori, međutim, ista ta rezolucija ne može i ne smije služiti za potkusurivanje i pravdanje domaćoj političkoj javnosti. Podsjetimo, ako uzmemo u obzir razmjere i načine stradanja na oba ova prostora, jasno možemo zaključiti da je jedino žal za žrtvama ista ali su brojke neuporedive, kao i namjere onih koji su sprovodili navedena djela", navodi se u komentaru "IN4S".