Srbija i Balkan
Nezavisnost medija jača od Zakona o rodnoj ravnopravnosti? Ovo će pisati u udžbenicima
Rodna neravnopravnost je još uvek prisutna u mnogim vidovima društvenog života i često nije prepoznata kao takva, smatra autorka Smernica za primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti Zorica Mršević
Autorka Smernica za primenu Zakona o rodnoj ravnopravnosti, Zorica Mršević, rekla je da danas počinje primena odredbe Zakona o rodnoj ravnopravnosti, koja se odnosi na primenu obaveznosti rodno senzitivnog jezika u medijima, kao i oblasti obrazovanja i nauke, gde će u slučaju kršenja te obaveze biti propisane kaznene odredbe.
Mrševićeva je istakla da se Zakonom predviđa i da su mediji u Srbiji dužni da prilikom izveštavanja koriste rodno osetljiv jezik, međutim, kako objašnjava, za njih ne postoje propisane kaznene odredbe jer su, kako navodi, zakonodavci smatrali da postoji nezavisnost medija i da s tim u vezi za njih ne sme biti nikakvih sankcija.
"Postoje novčane kazne u iznosu do dva miliona, ali ne u vezi sa jezikom, već za kršenje samog Zakona o rodnoj ravnopravnosti u kandidacionom postupku ili u procesu izbora, što nema nikakve veze sa samim jezikom. Jeste da postoji taj član koji predviđa obaveznost primene rodno senzitivnog jezika u obrazovnom procesu, u nauci i u medijama, ali mislim da sankcionisanja neće biti, jedino ko može da bude sankcionisan su odgovorne osobe u organima javne vlasti", rekla je Mrševićeva za Tanjug.
Ona napominje da su besmisleni navodi da će za kršenje odredbe o upotrebi rodno senzitivnog jezika biti propisane novčane kazne, ili čak kazne zatvora i objašnjava da se obaveza korišćenja rodno senzitivnog jezika sa propisanim kaznenim odredbama odnosi na upotrebu jezika u udžbenicima i nastavnom materijalu, kao i u svedočanstvima, diplomama, klasifikacijama, zvanjima, zanimanjima i licencama, kao i u drugim oblicima obrazovno-vaspitnog rada.
"To tačno znači da u udžbenicima treba da bude primena rodno osetljivog jezika u skladu sa gramatičkim rodom lica o kome se radi, što znači da će se u diplomama i sertifikatima žene imenovati u ženskom rodu. Dakle, ocene za osobe ženskog pola biće umesto odličan, odlična ili umesto vrlo dobar, vrlo dobra", kaže Mrševićeva.
Prema njenim rečima, u slučaju kršenja te obaveze u obrazovanju i nauci, postupak se neće pokrenuti po službenoj dužnosti, već samo u slučaju da postupak pokrene neko ko ima, kako kaže, pravno relevantan interes da to pokrene. Ipak, dodaje da je značaj Zakona o ravnopravnosti izuzetno veliki, pre svega zbog unapređenja položaja žena i postizanja rodne ravnopravnosti.
Rodna ravnopravnost i povećano učešće žena u procesima odlučivanja
To je jedno od temeljnih načela ljudskih prava, smatra ona. "Jedan od ključnih preduslova za uspostavljanje demokratije, vladavine prava, socijalnog mira i pravde. To podrazumeva ravnopravan položaj i mogućnosti za muškarce i žene u ostvarivanju ljudskih prava u svim sferama društvenog života, uključujući i zaštitu od svih vidova nasilja", navela je ona.
Kako kaže, rodna neravnopravnost je još uvek prisutna u mnogim vidovima društvenog života i često nije prepoznata kao takva, već prihvaćena kao deo tradicije, običaja, ili objašnjenja da predstavlja nešto što je prirodno, iako nema ničega prirodnog u diskriminaciji.
"Zakon prepoznaje takve situacije i sadrži sistematske instrumente onemogućavanja, ili smanjivanja delovanja tih diskriminatornih mehanizama. Rodna ravnopravnost, pored ostalog, podrazumeva povećano učešće žena u procesima odlučivanja. Postavljane rodne ravnopravnosti u centar donošenja odluka raznih vrsta u raznim oblastima, posebno će doprineti odnosu prema zaposlenim ženama i ženama na tržištu rada, kao i ekonomskom osnaživanju žena", rekla je Mrševićeva.
Naglašava da Zakon utvrđuje, kako kaže, celovitu i usklađenu politiku države u čiju eliminisana diskriminacije žena, poboljšanja njihovog položaja i integrisanja principa rodne ravnopravnosti u sve oblasti delovanja institucija sistema i navodi da je to jedan od elemenata modernizacije i demokratizacije društva u čiju bržeg i efikasnijeg društvenog razvoja.
Podsećamo, lingvisti su više puta ukazivali da je srpski jezik službeni jezik u Republici Srbiji, dok Zakon o rodnoj ravnopravnosti na neustavan način uvodi nepostojeći tzv. rodno osetljivi jezik.
Pravnici i advokati zaključili su i da ne postoji mogućnost primene ovog zakona u pravnom poretku Republike Srbije, kao i da ga karakteriše nerazumljivost, odsustvo normativne valjanosti, ideološka pristrasnost i ostrašćenost.
