Srbija i Balkan
Ko je Hrvatima dirnuo u živac: Hapsi li "Jutarnji list" Mila Đukanovića zbog Jasenovca?
Na kraju, ukoliko se rezolucija (o Jasenovcu) usvoji, biće jasno da je uticaj Hrvatske u Crnoj Gori oslabio i da samim tim DPS neće moći da računa na podršku ovog faktora, kaže za RT Balkan Spasoje Tomić, urednik portala "083" iz Nikšića
Proročanstvo zagrebačkog "Jutarnjeg lista" nije se ispunilo – Milo Đukanović nije uhapšen "u narednih nekoliko dana", odnosno tokom vikenda kako su pre pet-šest dana prorekli, a u zatvoru jedino je iz Velike Britanije izručeni crnogorski biznismen Duško Knežević, uhapšen i optužen po – Milovoj optužnici.
"Dakle, kako se priča po Podgorici, državno tužilaštvo, koje je sada pod kapom vladajuće prosrpske koalicije, to bombastično hapšenje priprema nakon što se navodno dogovorilo s nedavno iz Velike Britanije izručenim 'biznismenom' Duškom Kneževićem koji je navodno pristao da sarađuje i bude 'zaštićeni svedok pokajnik'", objavio je ovaj list, pozivajući se na "dobro obaveštene podgoričke izvore".
Dakle, "dobro obavešteni izvori" hrvatskog tiska koji, valjda, piše po evropskim standardima su - omanuli.
Uz novo hrvatsko mešanje u crnogorske unutrašnje stvari, jedina reakcija koja je pomenutim tekstom do sada izazvana jeste najava Milana Kneževića koji je u uz Andriju Mandića prozvan kao "ključni" za najavljeno hapšenje, da će sudu predati tužbu protiv "Jutarnjeg lista" i tražiti zadovoljenje, odnosno odštetu.
"Konačno, predstavnici radikalne prosrpsko-proruske opcije Milan Knežević i četnički vojvoda Andrija Mandić, sada na poziciji predsednika skupštine, stalno su u predizbornim nastupima obećavali da će 'Đukanovića smestiti iza rešetaka', a sada kada imaju potpunu vlast u svojim rukama, moguće je da su se odlučili na taj korak", naveo je "dobro obavešteni" hrvatski list.
Uz obrazloženje da najava "Jutarnjeg lista" o tome kako je ključni čovek za hapšenje Đukanovića ima za cilj da "izazove nemire i građanske sukobe u Crnoj Gori, Knežević je u reakciji napisao da osim što tekst obiluje neistinama, glupostima, zluradošću, tabloidnošću, i da je njegova namera ipak "opasnija i tendencioznija".
"Mnogima nisam simpatičan, kod mnogih izazivam i agresiju, ali ono što je sigurno, svoje političke protivnike sam isključivo posmatrao kao 'političke' i nikako drugačije. Među njih spada i Milo Đukanović, o čijoj politici i njenoj pogubnosti po Crnu Goru mislim sve najgore. Uostalom, to sam mu i u lice saopštavao pred čitavom crnogorskom javnošću. Ipak, bez obzira na moj stav o Milu Đukanoviću, sve i da imam, a nemam nikakve institucionalne mehanizme, ne bih radio ono što su drugi radili meni", napisao je Milan Knežević dodajući da nije "euforisao ni kada su hapšeni njegovi progonitelji", jer "nije vaspitavan da uživa u tuđoj muci", makar se radilo i o "njegovim dželatima".
Knežević je zaključio da targetiranje "Jutarnjeg lista" doživljava veoma ozbiljno, jer "ono ima za cilj da doprinese daljem podizanju tenzija i vrlo mogućim građanskim sukobima u Crnoj Gori".
"Nijedna funkcija, nijedan mehanizam moći, nije vredan jedne suze, a kamoli kapi nečije krvi", zaključio je Knežević.
Tekst "Jutarnjeg", kao slučajno, poklopio se sa raspravama u crnogorskom društvu oko najavljene rezolucije o Jasenovcu, pa uključivanje hrvatske strane u čitavu priču i nije u Podgorici izazvalo neko veliko iznenađenje. Inače, sama rezolucija već je u Hrvatskoj dobila epitet "famozna", ali bez obrazloženja, dok je predsednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić u svakom pominjanju obavezno naslovljen i kao "četnički vojvoda".
"Pošto su prethodnih dana otvoreno napali nameru Crne Gore da usvoji pomenutu rezoluciju, naravno, češu se gde ih svrbi, zapretili rampom na našem evropskom putu, udar na Milana i Andriju je još jedan napad, ali, na sporednom pravcu, vojnici bi rekli – demonstrativni napad, da se u Crnoj Gori potkopa kredibilitet onih za koje misle da su 'ključni' u nameri da se rezolucija i usvoji. Cilj je da se uoči glasanja o rezoluciji situacija u Crnoj Gori što više zakomplikuje, zamagli, po mogućstvu izazovu nemiri", kaže za RT Balkan, jedan od crnogorskim vlastima bliskih poznavalaca ovdašnje političke situacije koji zbog osetljivosti situacije nije pristao da mu objavimo ime.
"Ovo pisanje 'Jutarnjeg lista' počinje nakon najave Demokratske narodne partije da ćemo otkazati podršku Vladi Milojka Spajića ako ne dođe do usvajanja rezolucije o genocidu u Jasenovcu. Samim tim verujemo da to pisanje ima veze sa našom najavom", kaže za RT Balkan Jovana Todorović, portparol Demokratske narodne partije.
Kuda i u ovom slučaju duvaju vetrovi iz Hrvatske pokazala je i izjava nekadašnje ministarke vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Vesne Pusić koja je za američke medije izjavila da se "podnošenje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini već reflektuje na evropski put Crne Gore, bez obzira na Hrvatsku i da to pokazuje da je Crna Gora Gora neka vrsta političkog vazala Srbije".
"To je već očito", rekla je Pusić.
Spasoje Tomić, urednik portala "083" iz Nikšića smatra da "napadi na političke predstavnike Srba od strane Hrvatske, njihovih zvaničnika i medija, definitivno pokazuju da je sa rezolucijom o Jasenovcu pogođen živac svim antisrpskim elementima i da je današnja Hrvatska upravo i naslednik NDH, za čije vreme je upravo u pomenutom logoru pobijeno više od 700.000 Srba, da bi današnja Hrvatska etničko čišćenje i završetak tada započetog procesa odradila u akcijama Bljesak i Oluja".
"Ono što je važno istaći jeste da Knežević i Mandić moraju istrajati po ovom pitanju, da ne sme biti nikakvog povlačenja niti taktiziranja, već Jasenovac mora ostati uslov svih uslova za opstanak vlade i njene rekonstrukcije, jer bi se na taj način poslao jasan signal Srbiji da je veći deo Crne Gore protiv rezolucije o Srebrenici i da su Srbi spremni da pokrenu pitanja koja ih se tiču i od kojih zavisi na kraju krajeva i sama stabilnost Crne Gore u budućnosti", kaže Tomić za RT Balkan.
"Na kraju, ukoliko se rezolucija usvoji, biće jasno da je uticaj Hrvatske u Crnoj Gori oslabio i da samim tim DPS neće moći da računa na podršku ovog faktora, što će otvoriti prostor i za izmene ustava povodom pitanja jezika, a kasnije i narodne zastave trobojke. Pritisak iz Hrvatske se mora izdržati, rezolucija se mora doneti, nema nazad", kaže Tomić.
