Kako je Srbija postala poslednje utočište za evro 3 i 4 automobile?

U međuvremenu, u zemlji cveta prodaja polovnjaka

Nakon odluke Crne Gore da od 1. jula zabrani uvoz automobila sa evro 3 i 4 motorima, Srbija je postala poslednje evropsko utočište za takva vozila.

U međuvremenu, EU se priprema za novi iskorak jer uvodi obavezan evro 7 standard emisije izduvnih gasova od novembra 2026. godine.

"Ovo bi trebalo da donese poboljšanje u smislu ekologije. Pod jedan, strožu kontrolu sastava izduvnih gasova motornih vozila. Pod dva, uvodi se kontrola emisije kočionog sistema vozila, pratiće se degradacija pneumatika", kaže za RTS docent dr Predrag Mrđa sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Upućeni potez Unije tumače kao vetar u leđa evropskoj automobilskoj industriji, 11 godina pre planiranog ukidanja proizvodnje automobila sa klasičnim motorima.

Cveta prodaja polovnjaka

Za to vreme, prodaja polovnjaka starijih od 15 godina u Srbiji cveta – svega 17 odsto ukupno prodatih vozila su nova.

"Za prva četiri meseca ove godine 60 odsto ukupno prodatih polovnih vozila su ona 'najgora', u ekološkom i bezbednosnom smisli. To su evro 3 i evro 4 vozila, koja su zabranjena za uvoz u svim zemljama regiona i Evrope", ukazuje Aleksandra Đurđević iz Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova.

Iako je Vlada Srbije u novembru 2022. usvojila program za zaštitu vazduha kojim je predviđeno da se od 1. januara ove godine zabrani uvoz vozila sa evro 3 i evro 4 motorima, to je ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

"Neophodnost je da se podmladi vozni park iz bezbednosnih, zdravstvenih i ekoloških razloga. Ne smemo da dozvolimo da se druge zemlje rešavaju zabranjenih vozila, svog otpada, tako što ih izvoze u našu zemlju", naglašava Đurđevićeva.

Dodatni problem je i činjenica da su velikom broju automobila sa evro 3 i 4 standardom, skinuti sistemi za prečišćavanje izduvnih gasova, što ih svrstava među najveće zagađivače vazduha.

I odluka o redovnoj kontroli izduvnih gasova i katalizatora "na čekanju" je bar do 2025. godine.