Srbin iz Hrvatske dobio je, prema nepravosnažnoj presudi Opštinskog suda u Sisku, 20.650 evra odštete od Hrvatske za mučenje u logoru u Kerestincu 1991. godine, 20 godina nakon što je podneo tužbu.
Đ. J. je uhapšen u novembru 1991. godini jer se, kako su tvrdili tužioci, nakon osamostaljenja Hrvatske "priključio JNA i na Baniji vrbovao srpsko stanovništvo da organizuje referendum za priključenje Petrinje Srpskoj autonomnoj oblasti (SAO) Krajina".
Na teret mu je stavljeno "učešće u oružanoj pobuni protiv Hrvatske".
Nakon što je neko vreme proveo u pritvoru u Sisku, kao i u logoru u Gajevoj ulici u centru Zagreba, Đ. J. je završio u logoru u Kerestincu, gde je fizički i psihički zlostavljan, piše Srna.
Tokom procesa opisao je kako je maltretiran zajedno sa ostalim zatvorenicima i naveo da su ga tukli "ljudi u uniformama s amblemima iz kojih se moglo zaključiti da su pripadnici ili hrvatske vojske ili hrvatske policije".
"Udarali su me po celom telu, gazili su po meni, tukli me drvenim palicama i rukavicama sa zakivcama, cipelama sa okovima. Nisam mogao da ustanem od bolova u plućima. Bio sam pretučen najmanje 20 puta", rekao je on tokom procesa.
Nakon što je pušten, Đ. J. je potražio lekarsku pomoć u Medicinskom centru u Sisku, jer se, kako je rekao, plašio da ode u Zagreb da ga kao Srbina tamo ne bi ubili.
Đ. J. koji se kasnije odselio u Austriju gde je 1999. ostvario pravo na invalidsku penziju, tužbu je podneo u martu 2004. godine.
Osim odštete, od Hrvatske je tražio i izgubljenu zaradu od 312.000 evra, ali sud taj zahtev nije prihvatio.
Predstavnici Hrvatske tvrdili su na sudu da mu ne bi trebalo isplatiti odštetu jer, kako su naveli, nije bio neosnovano uhapšen.
Pošto je postupak protiv njega završen odlukom o pomilovanju, tužioci su tvrdili da to "nije isto kao oslobađajuća presuda".
Nakon što je čuo iskaze veštaka koji su opisali kakve je posledice maltretiranja pretrpeo Đ. J., sud je zaključio da on ima pravo na odštetu.
Pravo na odštetu, prema odluci suda, ima i zato što je Stjepan Klarić, ratni komandant logora za ratne zarobljenike koji se prvo nalazio u Zagrebu, a potom u Kerestincu, sa nekoliko drugih osoba pravosnažno osuđen za ratni zločin nad zarobljenicima.