Srbija i Balkan

Bundesver: Naš cilj je predaja bezbednosne odgovornosti institucijama u Prištini

U okviru izveštaja "25 godina Kfora" koji je objavljen na zvaničnom sajtu nemačke vojske i putem društvene mreže Iks, Bundesver je zahvalio svojim vojnicima što su svih ovih godina služili na "Kosovu" i objasnio zašto je njihovo prisustvo i dalje neophodno
Bundesver: Naš cilj je predaja bezbednosne odgovornosti institucijama u Prištini© FOTO TANJUG/ FOTO HINA/ ZVONIMIR KUHTIĆ

Bundesver je saopštio da je posle 25 godina prisustva Kfora na KiM, i završetka rata, situacija na KiM i dalje krhka, uz napomenu da dugoročni cilj ostaje "predaja bezbednosne odgovornosti kosovskim institucijama".

U okviru izveštaja "25 godina Kfora" koji je objavljen na zvaničnom sajtu nemačke vojske i putem društvene mreže Iks, Bundesver je zahvalio svojim vojnicima što su svih ovih godina služili na "Kosovu" i objasnio zašto je njihovo prisustvo i dalje neophodno.

Kako se u ovom članku navodi, nemačka vojska je na "Kosovu" prisutna od 12. juna 1999. sa 6.400 vojnika. Većinu zadataka tokom godina preuzele su lokalne bezbednosne snage poput Kosovske policije, pa se tako kontigent Bundesvera dvehiljaditih godina smanjio na oko 2.000 vojnika.

U izveštaju se pominje i mart 2004. godine, kada je, kako se navodi, došlo do nasilnog izbijanja tenzija "između etničkih Srba i kosovskih Albanaca", i kada su se trupe Kfora "našli na meti nasilnih kriminalaca".

"Još jednom, hiljade ljudi je raseljeno, ovog puta uglavnom Srbi sa Kosova. Ovo ponovo povećava jaz između etničkih grupa", navodi se u izveštaju.

Ističe se da se do 2022. godine situacija na "Kosovu" smirila, ali da i dalje tinja.

"Na severu zemlje su uglavnom etnički Srbi koji se bune protiv suvereniteta Kosova. U znak protesta, mnogi Srbi sa Kosova bojkotuju lokalne izbore u aprilu 2023. Ovo dovodi do toga da su kosovski Albanci izabrani za gradonačelnike sa vrlo malo glasova. Uz podršku snaga bezbednosti, novi čelnici dobijaju pristup gradskim većnicama, ponekad i silom, uprkos žestokom otporu stanovništva srpskog porekla", navodi se u izveštaju.

Iz Bundesvera napominju da je nakon toga Kfor povećao trupe na "Kosovu", te da je Nemačka prva zemlja koja je poslala nove snage.

Kfor sada ima oko 300 nemačkih vojnika i to je, kako se ističe, trenutno najveće angažovanje Bundesvera u inostranstvu kao deo međunarodnog upravljanja krizama.

"Izbijanje nasilja na severu Kosova 2023. godine pokazalo je da je efikasno međunarodno vojno prisustvo i dalje neophodno. Kfor i Kosovske bezbednosne snage ostaju centralno sidro stabilnosti i ključno za kontrolu bezbednosne situacije na Kosovu", navodi se u izveštaju i dodaje da prisustvo Kfora pozdravljaju i vlade Kosova i Srbije.

"Bundesver će stoga nastaviti svoje angažovanje. Dugoročni cilj ostaje predaja bezbednosne odgovornosti kosovskim bezbednosnim institucijama. To se može postići uz pomoć Bundesvera", zaključuje se u izveštaju.

image