Srbija i Balkan
Prekrajanje istorije: I Njegoša preveli na "crnogorsku ćirilicu"
Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori upozorava da je na delu prekrajanje srpskojezičke istorije Crne Gore
Diskriminacija srpskog naroda u Crnoj Gori ne prestaje – tzv. cronogorski jezik i crnogorska ćirilica institucionalizovani su na svakom koraku, uključujući i sve biblioteke u ovoj državi.
Problem imenovanja jezika u katalogizaciji bibliotečke građe nastavljen je i posle pada bivšeg DPS režima, s obzirom na to da najznačajnije kulturne stvaraoce, po uputstvima Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurađ Crnojević" sa sedištem na Cetinju, bibliotekari širom države u bibliotečkoj CONOR bazi, nasuprot jasnog izjašnjavanja da pišu srpskim jezikom, upisuju pod odrednicom "crnogorski jezik i crnogorska ćirilica".
Da paradoks bude veći u "Državnoj biblioteci" tvrde da kada se jedan autor unese pod tom odrednicom – ostaje "za sva vremena i više se ne može ispraviti", ali da postupaju "po međunarodnom kodu"?!
Da je na delu prekrajanje srpskojezičke istorije Crne Gore upozorava Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori.
"Diskriminacija srpskog naroda i, svima očigledne kulturološke istine o Crnoj Gori vrlo eksplicitno su postale smernice državne politike, naročito nakon neregularnog referenduma iz 2006. U tom duhu, nažalost, čini se da je jedini smisao delovanja i postojanja nove Crne Gore težnja ka uspostavljanju diskontinuiteta sa sopstvenom tradicijom i artikulacija progona prema onima koji to ne prihvataju, a to su u prvom redu, a mnogo godina i jedino, bili njeni građani srpske nacionalnosti", kaže za "Novosti" profesor dr Jelica Stojanović, predsednik Matice srpske – Društvo članova u Crnoj Gori.
Ukazujući da se primeri institucionalnog diskriminisanja srpskog naroda u ovoj državi i dalje gotovo svakodnevno javljaju, ona navodi da kulturna ustanova na čijem je čelu posebno ukazuje na problem jezika u katalogizaciji bibliotečke građe.
"Predstavnici Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori su se obratili Centralnoj biblioteci "Đurađ Crnojević" na Cetinju i zatražili informacije o načinu i uslovima učlanjenja u bibliotečko-informacioni sistem COBISS Crna Gora, na šta smo dobili odgovor da učlanjenje mora biti na crnogorskom jeziku. Pored navedenog, u saradnji sa kolegama iz pljevaljske biblioteke "Stevan Samardžić" otkriveno je da i normativna baza (CONOR), takođe, mora da bude na "crnogorskom jeziku", odnosno da sve što ide preko Centralne biblioteke u Crnoj Gori po automatizmu biva u CONOR bazi prepoznato kao "crnogorski jezik i crnogorska ćirilica'", navodi Jelica Stojanović.
Profesorka napominje da su ove navode potvrdili i iz biblioteke "Đurađ Crnojević".
"Istovremeno, rečeno nam je da bibliotekar ima pravo da unese ime za jezik po sopstvenom izboru, ali da će sve što ide preko Centralne biblioteke, a to su sve biblioteke u Crnoj Gori, po automatizmu u CONOR bazi biti prepoznato kao "crnogorski jezik" i "crnogorska ćirilica". Važno je reći da ovaj automatizam kao pisce crnogorskog jezika i crnogorske ćirilice prepoznaje autore poput Petra I i Petra II Petrovića Njegoša, kralja Nikole ili neke od savremenih srpskih književnika u Crnoj Gori. Takvim potezom ugrožena su intelektualna prava autora i diskriminisano je celokupno srpsko jezičko i kulturno nasleđe u Crnoj Gori", upozorava Stojanovićeva.
Kako objašnjava, u Centralnoj biblioteci se pravdaju da je "to nemoguće promeniti", pozivajući se na "dobijeni međunarodni kod". Inače, taj "automatizam", otkriva Stojanovićeva, uspostavljen je tek krajem 2022. godine.
