Master program "Rod i pravo" na Pravnom fakultetu: Čime će se baviti budući stručnjaci?

Da li će okosnica predmeta biti ravnopravnost polova u smislu biološke datosti i ravnopravnosti muškaraca i žena, ili rodna, dženderska jednakost u smislu sociološke datosti, koju jednako kritikuju Srpska pravoslavna crkva, Matica Srpska, SANU, kao i Odbor za standardizaciju srpskog jezika i Savet za srpski jezik

Pravni fakultet u Beogradu od ove akademske godine, počinje da realizuje master program Law and Gender (Pravo i rod), po čijem završetku se dobija zvanje "Master prava — Pravo i Rod".

Posle prestanka važenja Zakona o ravnopravnosti polova, a po usvajanju Zakona o rodnoj ravnopravnosti 2021. godine, sa ciljem da se prema diktatu Evropske unije uvede obaveza "rodno osetljivog jezika" u sve sfere društva, izgleda da se dženderizacija seli i na srpske fakultete koji su joj do sada odolevali.

Advokat Milenko Radić za RT Balkan kaže da su se obratili Pravnom fakultetu povodom programa koji će finansirati EU, a za koji poseduju informaciju da će biti organizovan uz pomoć tri univerziteta, dva iz Italije i jednog iz Švedske. Ipak, sa Pravnog fakulteta tvrde da nisu zaključili ugovore o saradnji sa trećim licem.

"Iako sumnjamo u njihovu istinitost, dobili smo odgovore da Univerzitet u Beogradu, tačnije Pravni fakultet samostalno organizuje master program Law and Gender i da je isti akreditovan kao master program pred Nacionalnim telom za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju (NAT). Rečeno je da to ne isključuje činjenicu da će u realizaciji predmetnog master programa učestvovati i predavači iz inostranstva", navodi Radić za RT Balkan.

O tome da li će okosnica predmeta biti ravnopravnost polova u smislu biološke datosti i ravnopravnosti muškaraca i žena, ili rodna, dženderska jednakost u smislu sociološke datosti, koju jednako kritikuju Srpska pravoslavna crkva, Matica Srpska, SANU, kao i Odbor za standardizaciju srpskog jezika i Savet za srpski jezik, sa Pravnog pojašnjavaju:

"Dženderska ravnopravnost ne postoji kao pojam, već se radi o rodnoj ravnopravnosti, kako je ista terminološki definisana i prepoznata u pravnom okviri Republike Srbije, posebno u Zakonu o rodnoj ravnopravnosti. Predmetni master program ima u fokusu i polnu i rodnu ravnopravnost, koja podrazumeva i ulogu rodnih stereotipa u ostvarenju jednakosti u oblasti prava", pojasnili su predstavnici Pravnog fakulteta.

Brojni primeri, kako navode, ukazuju na to da ima "malo bioloških razlika" koje uslovljavaju neravnopravnost muškaraca i žena, a da je njihovo ograničenje u ostvarivanju prava i pristupa pravdi zasnovano na njihovoj tradicionalnoj ulozi u društvu.

Dodali su još jedan ilustrovani primer, a tiče se nasleđivanja.

"Imajući u vidu da naš pravni sistem garantuje jednakost naslednika, ali da se žene u velikom procentu odriču nasleđa u korist muških naslednika upravo jer to porodica očekuje od njih. Zato je cilj predmetnog master programa da uključi ovu perspektivu u sve oblasti prava, kako bi muškarci i žene uživali stvarnu ravnopravnost u društvu i mogli da ostvare prava koja su im Ustavom i zakonom zagarantovana", objasnili su.

Radić smatra da je po sredi sasvim druga namera - da se legalizuje i svuda primeni rodna ideologija.

"Oni su se povezali da naprave centre za obrazovanje u kojima će učestvovati naši mladi, svršeni studenti koji znaju engleski jezik. Njihove diplome će biti na engleskom i neće ih izdavati Pravni, nego švedski univerziteti, a ti kadrovi su predviđeni da po Evropi šire rodnu ravnopravnost kroz sve predmete. Sve je to skandalozno jer rod nije definisan zakonom i zašto nam se nameće obavezna upotreba rodno osetljivog jezika", rekao je advokat.

Poslanik grupe "Mi - Snaga naroda" Branimir Nestorović izjavio je ranije da je Skupština Srbije odbila njihovu inicijativu o stavljanju van snage Zakona o rodnoj ravnopravnosti u Skupštini Srbije uz obrazloženje da Evropska unija "to nije odobrila".

On je na konferenciji za novinare povodom početka obavezne primene rodno osetljivog jezika, rekao da taj zakon predstavlja "nakaradni put kojim Srbija ide zbog prihvatanja da se primeni sve ono što je EU usvojila".

"Jezik predstavlja suštinu stvari i primenom reči radi se socijalni inženjering", rekao je Nestorović u beogradskom Medija centru.