Godišnjica pokolja u Brežanima kraj Srebrenice: Mileva u danu ostala bez dvojice sinova i supruga

U Srebrenici i selu Brežani kraj ovog grada u Republici Srpskoj danas se parastosom i polaganjem cveća na spomenik obeležava stradanje trideset dvoje Srba iz Brežana od kojih je većina masakrirana u ovom selu na današnji dan 1992. godine.

Selo je opkoljeno u zoru, nisu pošteđeni ni civili, nepokretne i gluvoneme osobe, neki od meštana izgoreli su živi u svojim kućama, posle masakra selo je opljačkano i popaljeno. Za zločin u Brežanima još niko nije odgovarao.

Govoreći prošle godine na na obeležavanju masakra u Brežanima, načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić rekao je da su "Brežani samo jedno od brojnih srpskih sela koja su uništena u poslednjem ratu u BiH".

"Ovdje je na današnji dan 1992. godine poginulo 18 mještana, Srba, većinom civila. Oni su bili kod svojih kuća. Niko zbog tog zločina nije odgovarao. Mi gajimo sjećanja na te žrtve i nikada ih nećemo zaboraviti. Prenosimo na mlađe to saznanje, a ne vjerujemo u pravosuđe BiH, jer za 31 godinu nikog nisu procesuirali za zločina nad srebreničkim Srbima i nadamo se i vjerujemo da će zločince stići Božija kazna", rekao je Grujičić.

Predsednik Skupštine Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Branimir Kojić na istom skupu  podsetio je da su "zločin u najvećem srebreničkom srpskom selu počinile komšije muslimani iz susjednih sela i iz Srebrenice" i da "niko nije odgovarao zato što su ubijeni Srbi jer pravosuđe BiH i Haški tribunal omalovažavaju srpske žrtve i njihove porodice".

Kojić je podsetio da su samo četvorica Bošnjaka osuđeni na 29 godina zatvora za zločine nad Srbima u celom Podrinju dok je 45 Srba osuđeno na čak 650 godina zatvora zbog Srebrenice.

Selo Brežani opkoljeno je napadnuto strane pripadnika tzv. Armije BiH 30. juna 1992. godine u ranim jutarnjim časovima. U dokumentaciji koju je objavio Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica RS navedeno je da je u napadu učestvovalo oko 1.000 pripadnika tzv. Armije BiH.

"Dana 30. juna 1992. godine, oko pet časova, na Brežane su napali muslimani iz svih pravaca. Bili smo opkoljeni sa svih strana tako da smo nas nekoliko izvukli žive glave bježeći u pravcu sela Ratkovići i Fakovići, dok je jedan dio stanovništva bježao ka Jezeru. U ovom napadu ubijeno je oko 22 lica, većinom ostarjelih i nekoliko žena. Muslimani su iz pravca Osmača i Šubina vikali glasom nas u Brežanima, zvali da pijemo rakiju, psovali su kasnije srpsku majku, govoreći 'gdje bježite, tamo vas čekaju drugi'. (…) Selo je potpuno uništeno, imovina opljačkana", svedočenje je meštanina Milenka Marjanovića, objavljeno na portalu ovog Centra.

"Bilo je strašno. Probudile su nas granate sa Osmača koje su padale oko kuća. Pucalo se sa svih strana. Od pucnjave, urlika, vikanja, galame i lupanja raznim predmetima stvorila se nesnošljiva buka. Upadali su u kuće i klali, ubijali ili palili žive ljude", svedočenje je meštanina Živorada Balčaković koji je tada teško ranjen a brat Obradin pet sati ga je vukao kroz šumu da bi ga spasao od smrti.

"Bili smo okruženi i izvjestan broj mještana se uspio izvući zahvaljujući dobrom poznavanju terena, šumi i šikarama u koje su se krili. Pod komandom Nasera Orića upali su u selo ubijali, pljačkali, palili, a niko nije odgovarao, što je sramota i sudstva BiH i Haškog tribunala i cijelog svijeta. Ubijali su i palili civile u kućama", svedočenje je Balačkovića.

Posmrtni ostaci gluvonemih Dostane i Krstine Lazić do dan danas nisu nađeni.

Najstarija žrtva masakra u Brežanima bio je 88-godišnji Stanko Milošević, a najmlađa 15-godišnji Ljubomir Josipović.

Među ubijenima bilo je pet žena.

Mileva Rankić preživela je napad na selo, ali je tog dana ostala bez sinova - Miroslava kome je bilo 20 i dve godine starijeg Dragoslava, kao i muža Milisava.

Od 350 stanovnika koliko je pre rata živelo u ovom najvećem srpskom selu u opštini Srebrenica, tek 25 se vratilo i danas stalno živi u selu.