Napad na ambasadu u Beogradu odjek je globalnih dešavanja, odnosno odraz akcija izraelske armije u Gazi, poručuje dekan Fakulteta za bezbednost u Banjaluci Predrag Ćeranić u razgovoru za "Večernje novosti", dodajući da je napadač hteo da da signal "braći" da su izraelska diplomatska predstavništva i jevrejski verski objekti "legitimne" mete.
"Ako se u Beogradu, u Srbiji koja je poznata po organizovanim službama bezbednosti i efikasnoj policiji može izvesti napad, zašto to u islamskim zemljama ne bi moglo", ističe Ćeranić.
Srpska policija, prema njegovim rečima ponovo je pokazala efikasnost, što će destimulisati druge, potencijalne napadače, kaže on, dodajući da je u Bosni i Hercegovini situacija ipak kompleksnija.
"U periodu od 2010. do 2015. godine dogodilo se nekoliko terorističkih napada, mete su bile policijske stanice, pripadnici Oružanih snaga BiH, ali i ambasada Sjedinjenih Država u Sarajevu. Ti napadi nikom nisu išli u prilog te se širom društvenom akcijom došlo do željenog rezultata: u BiH nije bilo terorističkih napada već 10 godina", podseća Ćeranić.
Najviše problema sa vehabijskom organizacijom u BiH ima Islamska zajednica, dodaje sagovornik "Novosti", navodeći kako je reis Kavazović još 2015. godine javno uputio poziv državnim organima da reaguju zbog toga što su se u BiH razvila 44 paradžemata koja su egzistirala mimo Islamske zajednice u BiH.
"Sledbenici vehabijske interpretacije islama stekli su obrazovanje na prestižnim teološkim fakultetima u islamskim zemljama i zahvaljujući svojoj inventivnosti u korišćenju društvenih mreža rapidno uvećali broj sledbenika", ističe Ćeranić dodajući da je nakon Kavazovićeve reakcije deo džemata ugašen, deo se priklonio IVZ u BiH, a deo nastavio po svome.
Internet je glavi prostor u kome se regrutuju ideološki sledbenici, kaže on, dodajući da su društvene mreže za to najbitnije.
"Naravno, i vehabijski paradžemati koji su nakon prekida dotoka finansijskih sredstava iz Saudijske Arabije promenili formu delovanja. To su danas registrovane nevladine organizacije na čiji tekući račun i lokalne zajednice uplaćuju sredstva. Bave se humanitarnim radom, brinu o socijalno ugroženima, ali ono što uliva nepoverenje je činjenica da su njima i dalje ključni ljudi pripadnici nekadašnjeg odreda El Mudžahedin, poznatog po stravičnim zločinima nad zarobljenim srpskim vojnicima za koje neposredni izvršioci nikad nisu odgovarali", podvlači Ćeranić.
On kaže da brine podatak da je Hrvatska pre nekoliko dana odbila agreman dvojici kandidata za vojnog atašea u Ambasadi BiH u Zagrebu, i to zbog njihove ratne prošlosti. Obojica su, naime, bili pripadnici zloglasne Sedme muslimanske brigade.
"Zlo je činio njen odred 'El Mudžahid' sastavljen od arapskih dobrovoljaca i delom od domaćih muslimana. Počinjeni su stravični zločini poput ritualnog odsecanja glava zarobljenim vojnicima Vojske RS u Vozući. Niko od neposrednih izvršilaca do danas nije odgovarao. Znači u Ministarstvu odbrane BiH računaju na ratni kadar čak i kad je reč o pripadnicima takvih jedinica", ističe dekan Fakulteta bezbednosti.
Rasadnik vehabijskog pokreta na Balkanu bila je Saudijska Arabija u kojoj je ova interpretacija islama državna religija, kao i u Kataru. Razlog je bio u američkoj želji da potisne uticaj Irana u BiH koji je u ratnim godinama bio dominantan.
Muslimani u BiH ali i u Srbiji praktikuju islam koji su donele Osmanlije, a što se u mnogo čemu razliku od vehabijskog. Vehabizam je, naime, netolerantan prema petnaestovekovnom razvoju islamske teološke misli, a osim toga vehabijska organizacija je bila agresivna prema Islamskoj verskoj zajednici u BiH.