Fotografije Srba iz Podrinja pobijenih tokom poslednjeg rata i postavljene u Bratuncu u vreme obeležavanja tužnih julskih godišnjica, među njima i fotografije pobijene dece, žena, staraca, za sarajevsku čaršiju su tek – "provokacije", "provokativne radnje usmerene prema žrtvama" Srebrenice.
"Bliži se 11. jul i obeležavanje genocida u Srebrenici, pa samim tim sve su brojnije provokativne radnje usmerene prema žrtvama. Tako su, kao i 2022. godine, na regionalnom putu Bratunac–Potočari postavljene slike poginulih pripadnika VRS", prenose ovih dana sarajevski mediji a tek onda citiraju i izveštaj RTRS-a da su "osim fotografija poginulih vojnika postavljene i fotografije civilnih srpskih žrtava".
U Sarajevu procenjuju i da postavljanje fotografija nema veze s odavanjem počasti žrtvama već se radi o provokacijama sa ciljem da se relativizuje zločin.
"Od 600 fotografija koje smo postavili na tri lokacije u Bratuncu, 90 posto su fotografije civila. To su djeca od dvije godine, od pet, od 17, žene, starci, bake koje su imale po 80 ili 90 godina. Fotografije je postavila Organizacija porodica poginulih i nestalih RS, u tome sam i sam učestvovao, dobili smo dozvolu od vlasti, od policije. Vidjeli smo odmah i reakciju iz Sarajeva da smo postavili fotografije vojnika Vojske RS i ljudi koji su ubijali i pravili ′genocid′ gore u Srebrenici. Možete li da zamislite da ′genocid′ pravi neko ko je ubijen tri godine ranije, da ′genocid′ prave djeca stara tek nekoliko godina", kaže za RT Balkan Brano Vučetić iz Bratunca, kome su decembra 1992. u napadima snaga iz Srebrenice u selu Bjelovac ubijeni otac i majka i brat.
Među fotografijama postavljenim u Bratuncu su i slike članova njegove porodice.
"Kako je moj brat kome je bilo tek 17 godina, koji nije mogao biti legitimna meta, i koji možda nikada nije ni bio u Srebrenici, koji je ubijen 1992, ubijao nekoga u toj istoj Srebrenici?", pita Vučetić.
Po njegovim rečima fotografije ubijenih Srba postavljene su radi podsećanja da su u ratu 1990-ih stradali i Srbi, da su i nad njima činjeni zločini.
"To je samo mali deo od više od 3.000 srpskih žrtava na ovom području. Nikako nismo željeli da ovim činom nekoga provociramo, naša želja jeste da ove fotografije stoje ovde sedam dana, od 6. jula do Petrovdana, to su dani obilježavanja stradanja Srba u Podrinju. Znamo da je na Petrovdan ubijeno 69 civila u Zalazju", kaže Vučetić.
Fotografije Srba ubijenih u Podrinju tokom rata 1990-ih bile su postavljene pored puta Bratunac–Srebrenica i početkom jula, pre dve godine, ali su na zahtev policije uklonjene, a tužilaštvo RS tada je zbog postavljanja fotografija podnelo krivičnu prijavu protiv načelnika opštine Bratunac Srđana Rankića.
Sarajevski mediji tada su javili da se "ne zna niti ko je na fotografijama, niti u koju su svrhu postavljene". Novinari sarajevskih medija tada su, razgovarajući s ljudima "koji su postavljali fotografije", saznali da se one postavljaju "na inicijativu boračke organizacije i vlasti Bratunca", te da su na fotografijama "ubijeni Srbi iz proteklog rata". U Sarajevu je tada precizno izračunato i to da su fotografije postavljene na 2,2 kilometra od memorijalnog centra u Potočarima.
Dragan Gvozdenović, radnik preduzeća "Zvornik putevi" tada je, posle naredbe policije, odbio da učestvuje u uklanjanju fotografija jer se na njima nalaze i njegova maloletna sestra Rada, kao i otac, koje su ubili u Zagonima, 5. jula 1992. pripadnici tzv. Armije BiH.
Predsednik Skupštine Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske Branimir Kojić za RT Balkan kaže da su reakcije Sarajeva na postavljanje fotografija ubijenih Srba "blago rečeno bezobrazne".
"Na ovim fotografijama su ljudi koje su zverski ubijale Naserove horde, horde Zulfa Tursunovića, a ubijani su svakodnevno. U Sarajevu su svjesno skrenuli sa činjenice da na postavljenim fotografijama ima i djece", kaže Kojić.
Po njegovim rečima, "federalni mediji će, na njihovu žalost, morati da gledaju ove fotografije sedam dana", o nameri postavljanja fotografija pre dva meseca obaveštena je i policija, dozvole su dobijene.
"Nikoga ne želimo da provociramo. Naša želja je da zapadnim ambasadorima, onima koji nisu željeli da vide ove fotografije, te slike stavimo pred oči. Ljudima iz čitavog sveta, onima koji ne znaju za ove zločine, želimo da preko medija ove slike pošaljemo i u njihove domove. I Srbi imaju pravo na sjećanje. Mnogi nam to brane, ali mi moramo da se uzdignemo iznad toga, da cenimo i sebe i svoje žrtve. Ove fotografije stajaće ovde sedam dana, i 11. i 12. jula, da ih vide svi koji ih nisu vidjeli. Pozivamo sve opštine iz Podrinja da naredne godine i oni postave fotografije svojih ubijenih. Ovde su samo fotografije ubijenih iz Bratunca i Srebrenice, iduće godine želimo da čitavo Podrinje bude pod fotografijama ubijenih Srba, da se vide fotografije svih 3.267 ubijenih", zaključuje Kojić.