Svet

Nije prvi, a da li je i poslednji? Trampov put do Bele kuće liči na Ruzveltov

Kako je atentat na Trampa prokomentarisala glavna i odgovorna urednica televizijskog kanala RT Margarita Simonjan, "kada se iscrpe svi drugi načini da se rešiš nezgodnog predsednika, na scenu stupa dobri stari Li Harvi Osvald"
Nije prvi, a da li je i poslednji? Trampov put do Bele kuće liči na RuzveltovGetty © Anna Moneymaker

Tokom istorije SAD, na nekoliko predsednika, bivših predsednika i predsedničkih kandidata izvršeni su atentati, a političko nasilje nije zaobilazilo ni senatore, kongresmene i guvernere.

Nakon pokušaja ubistva bivšeg predsednika i republikanskog kandidata za 47. predsednika SAD Donalda Trampa na predizbornom skupu u Batleru, u Pensilvaniji, američki mediji podsećaju na dugu istoriju političkog nasilja tokom američke istorije, kao i činjenicu da su neki od predsednika SAD, poput Džeralda Forda, bili žrtve dva odvojena pokušaja ubistva.

Četiri predsednika su, kako podseća Si-En-En, ubijena - Abraham Linkoln, Džejms Garfild, Vilijam Mekinli i Džon Kenedi.

Si-En-En podseća da je muškarac iz Ajdaha optužen za atentat 2011, koji je pucao na Belu kuću.

Predsednik Ronald Regan je ranjen 1981, neposredno nakon što je napustio hotel "Hilton" u Vašingtonu, posle čega je proveo je 12 dana u bolnici. Napadač je bio Džon Hinkli Mlađi, koji je pušten na slobodu 2022. godine. Posle ovog incidenta, Reganu je porasla popularnost.

Džerald Ford prošao je bez povreda u dva odvojena pokušaja ubistva, za koje su bile odgovorne dve žene, u septembru 1975. godine. Oba pokušaja su se desila u Kaliforniji, u razmaku od samo 17 dana.

Džordž Volas upucan je četiri puta dok je vodio kampanju za demokratsku predsedničku nominaciju. Pucnjava se dogodila u tržnom centru u Lorelu, u Merilendu. Doživotno je paralisan u napadu 1972. godine. Bio je poznat po podršci segregaciji, prenosi "Glas Amerike".

Brat predsednika Džona Kenedija, Robert, koji je bio u trci za demokratsku predsedničku nominaciju, ubijen je  u hotelu "Ambasador" u Los Anđelesu. Ubistvo se dogodilo samo dva meseca nakon što je ubijen borac za građanska prava Martin Luter King Mlađi, što je doprinelo političkim nemirima krajem 60-tih.

Predsednik Kenedi ubijen je u Dalasu u Teksasu, dok se vozio u predsedničkoj koloni. Kenedija je ubio Li Harvi Osvald, ali politička pozadina ubistva nikad nije rasvetljena.

Vorenova komisija, koja je istraživala ubistvo, utvrdila je 1964. godine da je Osvald, bivši marinac koji je živeo u Sovjetskom Savezu, delovao samostalno, u šta je teško poverovati. Tramp je nedavno izjavio da, ukoliko pobedi na izborima, dokumenta o ubistvu Kenedija više neće biti tajna.

Mnogi Amerikanci veruju da je sa smrću Kenedija počeo turbulentan period u američkoj politici, u svetlu rata u Vijetnamu i borbe za građanska prava.

Tada novoizabrani predsednik Frenklin Ruzvelt bio je 1933. meta atentata u Majamiju, na Floridi, u kome nije povređen, ali je u napadu ubijen gradonačelnik Čikaga Anton Cermak.

Poput Trampa, Teodor Ruzvelt je 1912. bio u trci za Belu kuću kao bivši predsednik, kada je upucan u Milvokiju, u Viskonsinu.

Metak mu je ostao zaglavljen u grudima do kraja života; usporila ga je čelična kutija za naočare u džepu košulje. Uprkos tome što je pogođen, Ruzvelt je održao govor.

Predsednika Mekinlija ubio je 1901.godine anarhista Lion Čolgos u Bafalu, u Njujorku.

Godine 1865. Abrahama Linkolna je ubio Džon Vilkis But, poznati glumac i simpatizer Konfederacije, dok je tadašnji predsednik gledao predstavu "Naš američki rođak" u Fordovom pozorištu u Vašingtonu.

Butov napad, izveden samo nekoliko dana nakon predaje snaga Konfederacije u Građanskom ratu, bio je deo veće zavere, koja je obuhvatala pokušaje da se ubiju potpredsednik Endrju Džonson i državni sekretar Vilijam Sivord.

Kako je atentat na Trampa prokomentarisala glavna i odgovorna urednica medijske grupe "Rusija sevodnja" i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan na Telegramu, "kada se iscrpe svi drugi načini da se rešiš nezgodnog predsednika, na scenu stupa dobri stari Li Harvi Osvald."

Komentarišući odluku američkih vlasti koje veruju da je atentator delovao samostalno, kao što je saopštila je državna policija Pensilvanije, Simonjan je odgovorila kratko: "Kako da ne."

image