Svet

Moć američkih medija: Kako je Kamala Haris preko noći postala "novi Obama" i "politička Bijonse"

Potpredsednica SAD je za samo mesec dana u potpunosti promenila imidž i od jedne od najnepopularnijih političarki u SAD postala nova uzdanica Demokratske partije - uz "malu" pomoć vodećih američkih medija
Moć američkih medija: Kako je Kamala Haris preko noći postala "novi Obama" i "politička Bijonse"© Tanjug/AP Photo/J. Scott Applewhite

Potpredsednica SAD Kamala Haris sinoć je i zvanično postala kandidat svoje Demokratske partije na predstojećim predsedničkim izborima, mesec dana nakon što je njen osamdesetjednogodišnji šef Džozef Bajden objavio da se povlači iz trke i "prepušta štafetu mlađim generacijama".

Njen govor na Demokratskoj konvenciji u Čikagu je, očekivano, privukao dosta pažnje u američkim medijima, koji su ga na svojim internet portalima ovog jutra stavili u prvi plan.

Međutim, ono što bode oči čak i najpovršnijim posmatračima je do koje mere mejnstrim mediji deluju opsednuto američkom potpredsednicom, kao i na koji način se izveštava o njenoj kampanji - pogotovo u poređenju sa njenim protivkandidatom, republikancem Donaldom Trampom.

"Harisova je prigrlila patriotizam i žestoko napala Trampa u govoru", objavio je na naslovnici portal "Politiko", a njihov udarni tekst prati još desetak članaka i analiza njenog govora i predsedničke kampanje - u kojima su oni gotovo bez greške prikazani pozitivno.

Ako "dominacija" Kamale Haris na tom portalu ne bi trebalo da predstavlja preveliko iznenađenje - ipak je reč o magazinu specijalizovanom za američku politiku - činjenica da je kampanja Bajdenove potpredsednice manje-više jedino o čemu se priča i na drugim vodećim američkim medijima daleko je zanimljivija.

"Harisova izlaže svoju viziju i pravi kontrast u odnosu na Trampa", piše "Vašington post", dok se na naslovnoj strani njihove internet prezentacije potpredsednica hvali i zbog uspešnog "balansiranja u pitanju rata u Gazi" i obećanja da će "vratiti normalnost" u američku politiku.

Američkim medijima nisu promakle ni "dobre vibracije na demokratskoj konvenciji" (Aksios) i "istorijsko obećanje" Kamale Haris da će se boriti za američku srednju klasu (Blumberg).

Magazin "Tajm" je, komentarišući činjenicu da se na demokratskoj konvenciji ipak nije obratila neka poznata ličnost kao što se poslednjih dana šuškalo, objavio da je za demokrate Kamala "američka politička Bijonse".

Slične članke od jutros su objavili i Si-En-En, En-Bi-Si, "Njujork tajms", "Roling stoun"...

Gde je nestao pesimizam liberalnih medija?

Deluje neverovatno da su ti isti mediji do pre svega nekoliko nedelja očajavali nad katastrofalnim rejtingom Džozefa Bajdena, dok su njihovi kolumnisti svakodnevno pisali apele aktuelnom predsedniku, moleći ga da se povuče iz trke i plašeći svoje čitaoce "uništenjem američke demokratije" i "jačanjem fašizma" ako Tramp pobedi na novembarskim izborima.

Međutim, ono što je posebno zanimljivo je da američki "mejnstrim" mediji nisu imali poverenja ni u Kamalu Haris, koja je po manje-više svim anketama bila još nepopularnija od Bajdena.

"Za dobrobit zemlje, potpredsednica Haris bi trebalo da se povuče" - glasi naslov kolumne "Vašington posta" objavljene sredinom marta 2024. Mesec dana kasnije, "Los Anđeles tajms" je polemisao da li bi Bajden trebalo da zameni Harisovu na mestu potpredsednice, dok je istraživanje "Politika" iz juna pokazalo da tek trećina Amerikanaca misli da bi ona mogla da pobedi na predsedničkim izborima.

Takvi naslovi su, priznaćete, daleko od "političke Bijonse" i "najharizmatičnijeg političara od Baraka Obame", kako se Kamala Haris poslednjih mesec dana američkim glasačima servira na skoro svim uticajnim medijima.

Koliko moći mediji zapravo imaju pokazuje činjenica da je kopernikanski obrt u izveštavanju o Kamali Haris doveo do drastične i gotovo momentalne promene u percepciji aktuelne potpredsednice u američkom javnom mnjenju. Broj Amerikanaca koji o njoj imaju pozitivan stav tako je skočio sa 36,5 odsto 11. jula na oko 45 odsto, koliko ih je danas.

Ukoliko se ti trendovi budu nastavili, broj onih koji podržavaju Kamalu Haris preteći će broj ljudi koji je ne podržavaju u narednih nekoliko dana - prvi put u poslednje tri godine.

Trampov izborni štab se, s druge strane, očigledno muči da pronađe lek za "Kamalamaniju", a republikanski kandidat deluje kao da mu nedostaje snage i kreativnosti nakon atentata koji je preživeo tokom predizbornog skupa sredinom jula.

Međutim, možda i značajniji razlog za krizu u kojoj se Tramp nalazi je i činjenica mejnstrim mediji o predsedničkim izborima izveštavaju krajnje pristrasno. Prema podacima "Medija risrč centra", u prvih mesec dana nakon Bajdenovog povlačenja, tri vodeće televizijske mreže u SAD - Ej-Bi-Si, Si-Bi-Es i En-Bi-Si, o Harisovoj su izveštavali pozitivno u 84 odsto slučajeva, dok je Tramp predstavljen negativno u čak 89 odsto izveštaja.

Toliko o "nepristrasnom" izveštavanju američkih "slobodnih i nezavisnih" medija.

image