Ukrajina preti Mongoliji zbog Putinove posete: Snosićete posledice

Portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova zapretio je Mongoliji zato što nije uhapsila predsednika Putina po nalogu Međunarodnog krivičnog suda

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine zapretilo je Mongoliji "posledicama" jer nije uhapsila ruskog predsednika Vladimira Putina po dolasku u Ulan Bator u ponedeljak i izručila ga Međunarodnom krivičnom sudu (MKS).

Reč je o prvoj poseti ruskog predsednika nekoj od država članica MKS-a otkako je sud sa sedištem u Hagu izdao nalog za njegovo hapšenje prošle godine.

Nalog obavezuje 124 države potpisnice Rimskog statuta, sporazuma iz 1998. kojim je formiran MKS, da privedu Putina i izruče ga ukoliko on kroči na njihovo tlo, ali je portparol Kremlja Dmitrij Peskov pre puta rekao da Moskva "ne brine" da će ruski "prijatelji iz Mongolije" izvršiti nalog tog suda.

Nakon što je Putin sletio bez ikakvih problema, portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihi oglasio se na društvenim mrežama da se žali.

"Neuspeh mongolske vlade da izvrši obavezujući nalog MKS za hapšenje Putina predstavlja težak udarac za Međunarodni krivični sud i međunarodni sistem krivičnog pravosuđa", napisao je on na Iksu.

Tihi je dodao da je "Mongolija dozvolila optuženom zločincu da izbegne pravdu, čime je podelila odgovornost za njegove ratne zločine. Radićemo sa partnerima kako bismo osigurali da ovo ima posledice po Ulan Bator".

MKS bi mogao formalno da osudi Mongoliju jer nije sprovela nalog. Međutim, sud nema ovlašćenja da izriče novčane kazne, sankcije ili bilo koje druge kazne, a nedostaje mu i bilo kakav mehanizam sprovođenja sopstvenih naloga, pošto države članice mogu da izaberu da li će poštovati njegove odluke.

Ni Rusija, ni Ukrajina nisu članice MKS-a. Ukrajinski parlament je prošlog meseca ratifikovao statut, ali je uključio klauzulu u kojoj se navodi da neće priznati nadležnost suda u slučajevima koji uključuju ukrajinske državljane.

MKS je u martu 2023 izdao nalog za hapšenje Putina i rusku komesarku za prava deteta Mariju Lvovu-Belovu, optužujući ih za "protivpravnu deportaciju" dece iz "okupiranih oblasti Ukrajine".

Moskva je odbacila optužbe kao apsurdne, ističući da njene snage evakuišu civile iz zone borbenih dejstava gde im preti neposredna opasnost od udara ukrajinske artiljerije i bespilotnih letelica.