Svet

"Volstrit džornal": Sve više Ukrajinaca želi pregovore

jedina grupacija među kojom ne preovladava želja za mirom jeste vojska, navodi američki list
"Volstrit džornal": Sve više Ukrajinaca želi pregovoreGetty © Kostiantyn Liberov/Libkos/Getty Images

Sve veći broj Ukrajinaca želi da Kijev pronađe diplomatsko rešenje za sukob sa Moskvom, piše "Volstrit džornal".

Američki list priznaje da "neki Ukrajinci postavljaju pitanje koje je donedavno bilo tabu: Da li je vreme da pokušamo da pregovaramo?"

U članku se navodi da istraživanja javnog mnjenja pokazuju da podrška pregovorima sa Rusijom u Ukrajini raste od neuspeha kijevske letnje kontraofanzive.

Iako tvrdi da većina Ukrajinaca želi da njihova zemlja nastavi sa sukobom i pokuša da osvoji teritorije na koje ima pretenzije, "Volstrit džornal" ne navodi tačne brojke.

Sa druge strane, anketa koju je početkom avgusta objavio Kijevski međunarodni institut za sociologiju (KIIS) pokazala je da 57 odsto Ukrajinaca želi da dijalog sa Rusijom počne.

Grupa koja je najviše skeptična u pogledu mirovnog sporazuma sa Rusijom je ukrajinska vojska, a jedno nedavno istraživanje pokazuje da je samo 18 odsto aktivnih vojnika i veterana za pregovore, navodi američki list. Prema istoj anketi, 15 odsto vojnika i veterana reklo je da će se pridružiti oružanom protestu ako Kijev potpiše nepovoljan sporazum sa Moskvom.

Pripadnici vojske sa kojima su razgovarali novinari "Volstrit džornala" rekli su da su zabrinuti da bi Rusija mogla da iskoristi mogući prekid vatre da se pripremi za novi napad na Ukrajinu i da bi traženje mira uz ustupke značilo da su njihovi saborci poginuli uzalud.

Tokom sastanka sa američkim ministrom odbrane Lojdom Ostinom u vazduhoplovnoj bazi Ramštajn u Nemačkoj u petak, Vladimir Zelenski je sugerisao da sukob između Rusije i Ukrajine treba da se okonča "ove jeseni".

Da bi se to dogodilo, ocenio je Zelenski, NATO mora da nastavi da naoružava Kijev i da pojača pritisak na Moskvu, ne bi li pristala na njegov tzv. mirovni plan, u kojem se poziva na povlačenje ruskih snaga sa svih teritorija na koje Kijev ima pretenzije, uključujući i Krim, plaćanje ratne odštete Kijevu i podvrgavanje ruskih zvaničnika ratnim tribunalima.

Ruski predsednik Vladimir Putin je prošle nedelje ponovio da Moskva "nikada nije odbila" pregovore sa Kijevom, ali je naglasio da oni treba da se odvijaju "ne na osnovu nekih efemernih zahteva, već na osnovu dokumenata koji su dogovoreni i koji su zapravo inicijalizovani u Istanbulu" krajem marta 2022. godine, kada su strane poslednji Moskva i Kijev seli za pregovarački sto.

Tokom pregovora u Turskoj, Ukrajina je bila voljna da proglasi vojnu neutralnost, ograniči svoje oružane snage i obeća da neće diskriminisati etničke Ruse. Zauzvrat, Moskva bi se pridružila drugim vodećim silama u pružanju bezbednosnih garancija Ukrajini, rekao je Putin.

image