Prodato na aukciji: Milioni za Ajnštajnovo pismo o nacističkom nuklearnom programu

U pismu od 2. avgusta 1939. Ajnštajn je pisao o radu nacističke Nemačke na nuklearnom programu, i sugerisao da bi to moglo dovesti do stvaranja nuklearne bombe

Pismo na dve stranice koje je napisao Albert Ajnštajn u kojem upozorava Frenklina Ruzvelta da bi nacistička Nemačka mogla da upotrebi nuklearno istraživanje za izradu atomske bombe prodato je na aukciji 10. septembra za 3,99 miliona dolara, navodi se na sajtu aukcijske kuće "Kristi".

U početku je procenjena vrednost dokumenta iznosila od 4 do 6 miliona dolara.

U pismu, jednom od dva koja je ovaj fizičar napisao u loži na severnoj obali njujorškog Long Ajlenda sa mađarskim kolegom Leom Silardom, Ajnštajn je upozorio da nemačka vlada aktivno podržava nuklearna istraživanja i da može da napravi "ekstremno moćne bombe" poput onih koje su na kraju zaista upotrebljene ali od strane SAD na kraju Drugog svetskog rata.

Ajnštajn je pozivao američku vladu da pokrene sopstveni nuklearni program. Ruzvelt je odgovorio osnivanjem komisije koja je bila preteča projekta Menhetn Roberta Openhajmera, koja je razvila dve bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki u Japanu, na kraju Drugog svetskog rata, u činu koji se smatra uvođenjem nuklearnog doba.

Kako prenosi Bi-Bi-Si, pismo je zapravo napisao Silard uz pomoć drugih naučnika, ali ga je potpisao Ajnštajn, koji je najverovatnije privukao pažnju američkog predsednika.

Pismo se čuva u Ruzveltovoj biblioteci i muzeju u Hajd parku u Njujorku. Druga verzija pisma bila je u kolekciji ekscentričnog suosnivača Majkrosofta Pola Alena.

Mark Porter, predsednik aukcijske kuće "Kristi", rekao je za "Gardijan" da je Alen "nesumnjivo znao da je ovo jedan od najvažnijih dokumenata 20. veka , i da ovo nije vrsta stvari koju jednostavno visi na vašem ranom stolu".

Prema izveštaju "Gardijana", Alen je pismo čuvao pažljivo i dalje od sunčeve svetlosti.

Pismo od 2. avgusta 1939. godine, samo nekoliko dana pre nego što je Nemačka napala Poljsku, počelo je ovim rečima: "Gospodine, nedavna istraživanja nuklearne fizike omogućila su pretvaranje uranijuma u ​​novi i važan izvor energije".

"U velikoj količini uranijuma mogla bi biti izazvana nuklearna lančana reakcija, a ovaj novi fenomen bi takođe doveo do izgradnje bombi", napisao je Ajnštajn.

Kratka verzija pisma, koju je potpisao sam fizičar, završila je u rukama kolekcionara, a poslednji dokument bio je u vlasništvu suosnivača "Majkrosofta" Pola Alena, koji je preminuo 2018. godine.

Razorna moć nuklearnog oružja

Nuklearno oružje je dizajnirano da izazove maksimalnu devastaciju.

Obim uništenja zavisi od niza faktora, uključujući veličina bojeve glave, visinu na kojoj ona detonira i lokalne sredine. No, i najmanja bojeva glava mogla bi da izazove ogroman gubitak života i trajne posledice.

Američka bomba koja je tokom Drugog svetskog rata ubila do 146.000 ljudi u Hirošimi bila je od 15 kilotona a današnje nuklearne bojeve glave su veće i od 1000 kilotona.

Skoro je sigurno da u zoni neposrednog nuklearnog udara niko ne bi preživeo eksploziju. Nakon zaslepljujućeg bljeska, postoji ogromna vatrena lopta i udarni talas uništavaju zgrade i infrastrukturu na nekoliko kilometara.

SAD ostaje jedina zemlja u istoriji čovečanstva koja je upotrebila nuklearno oružje.