Šta nova francuska vlada znači za Brisel?

Predsednik i premijer se bore za kontrolu različitih resora pa bi politička slika mogla biti nešto drugačija nego ranije

Posle dva meseca čekanja, Francuska konačno ima novu vladu u kojoj su lojalisti predsednika Emanuela Makrona uspeli da zadrže ključna ministarstva, od ekonomije do energetike, što znači da se ne očekuje radikalna promena pozicije Francuske o glavnim ekonomskim pitanjima.

"Politiko", međutim, piše kako način na koji su portfelji raspoređeni, pri čemu mlađi ministri za EU ​​poslove i budžet direktno izveštavaju novog premijera Mišela Barnijea, pokazuje da novi premijer želi da ima direktnu reč o pitanjima koja se odnose na Evropsku uniju.

Tako se navodi da je Antoan Arman iz Makronove stranke, nasledio od Bruna Le Mera ministarstvo ekonomije i finansija — i ogromne izazove. On ima zadatak ne samo da smanji ogroman deficit Francuske, već i da za samo nekoliko dana, kako bi izbegao novčanu kaznu EU,  osmisli višegodišnji budžet koji će poslati Briselu.

Francuska je pod takozvanom procedurom prekomernog deficita zbog kršenja pravila o potrošnji EU prošle godine i od nje se traži da izađe sa kredibilnom putanjom smanjenja deficita i spiskom reformi za rast. Ali, Arman je pod pritiskom svojih partijskih partnera da ne podiže poreze .

Tu je i novi ministar za budžet Loran Sen Martin takođe iz Makronove stranke, koji bi po funkciji trebalo kao i obično da polaže račune ministru ekonomije i finansija, ali sada će direktno odgovarati premijerovom kabinetu, što je, prema pisanju "Politika" znak da Barnije želi da zadrži direktnu kontrolu nad budžetom, što znači da će novi premijer biti direktno uključen u pregovore o budžetu sa Briselom.

Najvatrenija francuska pronuklearna ministarka Agnes Panijer-Runašer, takođe iz Makronove stranke, ponovo je u sedlu i sada je moćnija nego ikada.

Tokom svog prethodnog mandata kao mlađi ministar, ona je uspešno vodila francusku pronuklearnu "ofanzivu šarma" u Briselu, pokrenuvši savez pronuklearnih zemalja i pregovarajući o reformi tržišta električne energije u EU koja je i dalje omogućavala Francuskoj da subvencioniše svoje nuklearne šampione.

Nju će podržati relativno nepoznata mlađa ministarka energetike, takođe iz Makronovog tabora: Olga Giverne. 

Imati ministra energetike koji poznaje briselsku mašinu biće prednost, posebno pošto Francuska pokušava da izbori subvencije nuklearnom sektoru u okviru takozvane procedure Važnog projekta od zajedničkog evropskog interesa (IPCEI), alata koji omogućava Evropskoj komisiji da daju zeleno svetlo za subvencije u strateškom sektoru . To će sada nadgledati novi komesar Francuske, izvršni potpredsednik za industrijsku strategiju Stefan Sežurne", ističe "Politiko" dodajući da će pomeranje nove vlade udesno verovatno uticati na poziciju Francuske kad je reč o trgovinskim pitanjima.

Za vreme svih premijera koje je imenovao Makron, Francuska je, naime, oklevala da podržava trgovinske sporazume kojima se sistematski suprotstavljaju uticajni francuski poljoprivredni lobiji ili je javno mnjenje prema njima kritično.

Pod novom vladom, protekcionistička reputacija Francuske rizikuje da se pogorša.

Za razliku od svog prethodnika Frank Ristera, nova mlađa ministarka za trgovinu Sofi Primas, iz Barnijeove desničarske republikanske stranke, otvoreno se protivila trgovinskom sporazumu između EU i Kanade (CETA). Primas, koja je predsedavala ekonomskim komitetom francuskog senata, glasala je protiv njegove ratifikacije ranije ove godine. Nepotrebno je reći da se ona takođe protivi trgovinskom sporazumu EU - Merkosur koji je nazvala "parnim valjkom" za francusku poljoprivredu.

Nova ministarka za suverenitet poljoprivrede i hrane Eni Ženevard, takođe iz republikanaca, takođe je ranije glasala za ubijanje CETA.

Od kada je CETA privremeno stupio na snagu pre sedam godina, francuski izvoz u Kanadu porastao je za više od 30 odsto, ali Makronovi protivnici su napali sporazum kao simbol predsednikovog protržišnog stava.