Svet

EP odbio da pozove Kijev da se izvini zbog masakra nad Poljacima u Drugom svetskom ratu

Amandman na rezoluciju Evropskog parlamenta o podršci Ukrajini koji bi pozvao Kijev da se izvini za Volinjski masakr i prestane sa odavanjem počasti ličnostima koje su za njega odgovorne odbačen je s 395 glasova "protiv", 142 "za" i 66 uzdržanih
EP odbio da pozove Kijev da se izvini zbog masakra nad Poljacima u Drugom svetskom ratuGetty © Christopher Furlong

Poslanici Evropskog parlamenta (EP) odbili su predlog kojim se Kijev poziva da se izvini za takozvani Volinjski masakr tokom Drugog svetskog rata, kada su ukrajinski nacionalisti pobili desetine hiljada Poljaka.

Desničarska poslanička grupa Evropa suverenih nacija (ESN) predložila je prošle nedelje nekoliko amandmana na rezoluciju pod nazivom "Nastavak finansijske i vojne podrške Ukrajini od strane država članica EU".

U predlogu amandmana koji je izneo Hans Nojhof iz Alternative za Nemačku (AFD) se navodi predlaže "podsećanje na masakr Poljaka u Volinju i Istočnoj Galiciji od 1943. do 1945. godine, koje su počinili pripadnici Ukrajinske pobunjeničke armije (UPA)" uz "naglašavanje obaveze Ukrajine da se u potpunosti izvini za ove zločine, dozvoli ekshumaciju svih žrtava i zabrani odavanje počasti istorijskim ličnostima odgovornim za masakre".

Amandman je odbijen sa 395 glasova "protiv", 142 "za" i 66 uzdržanih. Drugi amandmani koje je izneo ESN, a koji su tražili da EU značajno ublaži svoju retoriku o ukrajinskom sukobu i počne da se zalaže za mirovne pregovore, takođe nisu usvojeni.

Među onima koji su glasali "protiv" bilo je nekoliko levičarskih ili centrističkih poljskih poslanika u Evropskom parlamentu. Joana Šering-Vilgus, jedna od protivnika predloga, tvrdila je da rezolucija o pomoći Ukrajini "nije vreme ni mesto" za debatu o istorijskim događajima kao što su Volinjski masakri.

Evroposlanik Kristof Smišek objasnio je da je glasao protiv jer je, kako je rekao, predlog imao "antiukrajinsku agendu", dodavši da su ga podržali "antipoljski neofašisti iz AfD-a, koji (bivše nemačke) teritorije u Poljskoj nazivaju istočnom Nemačkom".

Volinjski masakr je dugo bio tačka trvenja u ukrajinsko-poljskim odnosima. Procenjuje se da je UPA, koja je sarađivala sa Trećim rajhom tokom Drugog svetskog rata, ubila između 40.000 i 100.000 Poljaka. Poljski parlament je masakr proglasio "genocidom", na šta Kijev nerado pristaje.

Uprkos nekim tekućim diplomatskim pokušajima da se umanji značaj ovog istorijskog spora, Varšava, koja je inače bila jedna od najžešćih pristalica Kijeva u sukobu s Rusijom, rekla je da se protivi pridruživanju Ukrajine EU sve dok se pitanje Volinjskog masakra, uključujući ekshumaciju žrtava, ne reši.

image