Francuski premijer najavio je povećanje poreza i smanjenje potrošnje

Novi premijer kaže da mu "kolosalni dugovi" ne ostavljaju drugog izbora osim da raskine sa Makronovom ekonomskom politikom

Novi premijer Francuske Mišel Barnije upozorio je da će za sređivanje degradiranih javnih finansija zemlje biti potrebni višegodišnji "kolektivni napori" i najavio je "privremena, ciljana" povećanja poreza za velike kompanije i bogate.

"Damoklov mač iznad naših glava su naši kolosalni dugovi", rekao je Barnije u obraćanju skupštini. "Ako ne reagujemo, naša zemlja će biti na ivici provalije", rekao je on i dodao da će godišnji troškovi kamata uskoro biti manji od potrošnje na obrazovanje i odbranu.

Barnijeova odluka da sledeće nedelje predloži budžet koji će uključivati povećanje poreza predstavlja veliki prekid ekonomske politike koju je zagovarao predsednik Emanuel Makron, čije su vlade smanjile poreze od 2017. u nastojanju da podstaknu rast i konkurentnost.

To je takođe znak koliko se politički pejzaž promenio od vanrednih parlamentarnih izbora ovog leta koji su doveli do toga da Makron izgubi kontrolu nad skupštinom i uvede neugodnu vladu koja deli vlast sa Barnijeom i konzervativnom strankom Republikanci, piše "Fajnenšel tajms".

Barnije se suočava sa teškim zadatkom čišćenja javnih finansija u trenutku kada opozicione stranke već prete da sruše njegovu vladu. Desničarsko Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koji je skoro udvostručio svoja mesta na vanrednim izborima, pojavio se kao ključna stranka od čije podrške zavisi glasanje o poverenju Barnijeu.

Bez većine Barnije će imati mnogo problema da progura strukturne reforme, a neke stranke čak žele da ponište prethodne, kao što je Makronovo povećanje starosne granice za odlazak u penziju prošle godine. Neki centristi u Makronovoj koaliciji koji podržavaju Barnijeovu vladu kritikovali su zaokret u pogledu povećanja poreza.

Francuska će odložiti svoj cilj smanjenja javnog deficita na tri procenta proizvodnje do 2029. umesto do 2027. godine – pomeranje o kojem će morati da pregovara sa Briselom, koji je već stavio drugu po veličini ekonomiju EU u takozvanu proceduru deficita.