Zapadni istraživači ostali su bez važnih informacija o klimatskim promenama na Arktiku zbog zabrane saradnje sa ruskim naučnicima, prenosi "Njujork tajms".
Zapad je, naime, uveo sankcije i druga ograničenja, prekidajući rad na nizu projekata, a uz to je, potpuno i stala razmena podataka. Norveškom istraživaču Polu Asfolmu, koji već 30 godina radi sa kolegama iz Rusije, zabranjeno da kontaktira rusku stranu.
"Sada imamo ledenu zavesu", citira ga list.
Na taj način zaustavljena saradnja usporava pokušaje da se proprati smanjenje Arktika, koji se zagreva četiri puta brže od globalnog proseka i ubrzava porast temperature čitave planete. Što u principu znači da će svet ostati bez značajnih informacija o tome kako se planeta zagreva.
"Možda je nemoguće razumeti kako se Arktik menja bez Rusije", ocenjuje Alesandro Longi, italijanski stručnjak za permafrost.
Bez "prozora" u Rusiju, istraživačima nedostaju nezamenljivi podaci o sve manjem mrazu. Nedavne studije sugerišu da je bez takvih informacija sa ruskih istraživačkih stanica, od kojih su mnoge suspendovane iz glavne mreže za praćenje Arktika - razumevanje zapadnih naučnika o promenama na Arktiku iskrivljeno ka Severnoj Americi i Evropi.
"Nema smisla isključiti polovinu Arktika", kaže Torben Rojle Christensen, profesor na Univerzitetu Arhus i direktor nauke Zakenberg istraživačke stanice na Grenlandu.
Slepe tačke koje se pojavljuju su važne daleko izvan Arktika, a dve trećine Rusije je prekriveno permafrostom, smrznutim zemljištem koje zadržava ogromne količine ugljenika koji se oslobađa u atmosferu dok se zemlja otapa. To može dovesti do daljeg zagrevanja.
"Ove opasne arktičke povratne sprege čine podatke iz Rusije ključnim za klimatske modele. Bez toga će biti daleko teže napraviti tačne projekcije", ukazuje "Njujork tajms".
Izolacija Rusije, dodaju stručnjaci stvorila je neprijatnu moralnu dilemu za neke klimatske naučnike.
"To je kao da pucate sebi u nogu", kaže Sidonija Bret-Harte, direktorka nauke u Tuliku i profesorka na Univerzitetu Aljaske "Ferbanks".